Vijesti / Svijet

Ranije ove godine usvojen je Pakt o migracijama i azilu nakon dugih i teških pregovora. Samo nekoliko mjeseci i izbora kasnije, stav EU-a prema migracijama postao je još stroži, uz pozive na "nove načine" za rješavanje ilegalnih migracija, potaknute pomakom udesno diljem kontinenta.

Migracije su već godinama sporno pitanje u EU. Usred niza izbornih uspjeha stranaka krajnje desnice u cijelom bloku i promjene sigurnosnog okruženja, pojedine zemlje zauzimaju sve restriktivnije pozicije. Samo u svibnju usvojen je novi Pakt o migraciji i azilu koji predviđa stroža pravila za borbu protiv neregularnih migracijskih tokova od ljeta 2026. godine, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, ATA, CTK, dpa, EFE, Europa Press, FENA, HINA, LUSA, PAP, STA, TT u okviru European Newsrooma.

Iako su pozivi na oštrije mjere postojali i tada, ponovno su istaknuti na prošlotjednom summitu Europskog vijeća gdje su migracije bile u središtu pozornosti – uz potporu sve više i više zemalja koje traže jaču zaštitu granica EU-a, raspravljajući o eksternalizaciji postupaka azila i brzoj provedbi pravila o povratku migranata.

Uoči summita, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u pismu čelnicima EU-a da će u svom novom mandatu izvršna vlast EU razmotriti uspostavu centara za vraćanje u trećim zemljama, gdje bi ilegalni migranti bili poslani da čekaju povratak u svoje zemlje porijekla. Migracijska politika u EU mogla bi biti održiva samo ako bi oni, koji nisu imali pravo ostati u EU, bili učinkovito vraćeni, napisala je von der Leyen u pismu.

Na summitu prošlog četvrtka, čelnici EU-a odobrili su tekst koji poziva na hitno donošenje novih zakona kako bi se povećalo i ubrzalo vraćanje migranata. Također su pozvali EU da istraži ''nove načine'' za suzbijanje neregularnih migracija.

Iako nije eksplicitno spomenuto, takve mjere mogle bi uključivati tzv. centre za povratak izvan EU-a, po uzoru na sporazum koji je Rim sklopio s Tiranom kako bi neke migrante poslao u Albaniju na obradu. Ideja eksternalizacije dijeli 27 država članica EU-a.

Trenutno je manje od 20 posto ljudi, kojima je naređeno da napuste blok, vraćeno u svoju zemlju porijekla, prema podacima EU-a. Granična agencija EU-a Frontex objavila je da su ilegalni ulasci u prvih devet mjeseci ove godine smanjeni za 42 posto u usporedbi s prošlom godinom – sa zabilježenih 166.000 prelazaka. Podaci pokazuju pad od 79 posto na zapadnobalkanskoj ruti, pad od 64 posto na sredozemnoj ruti, dok je istočna kopnena granica zabilježila velik porast od 192 posto.

Talijanska premijerka krajnje desnice Giorgia Meloni bila je suorganizatorica razgovora o migracijama s Danskom i Nizozemskom 17. listopada, na kojima su se okupile vlade centra i krajnje desnice. Predstavnici Grčke, Češke, Estonije, Cipra, Slovačke, Malte, Austrije, Poljske i Mađarske bili su prisutni, kao i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Predstavnici svih zemalja koje su se sastale tog jutra složili su se da ''moramo biti odvažniji i brži u našim odgovorima'', rekao je češki premijer Petr Fiala. Zastupnik u Europskom parlamentu i supredsjedatelj Zelenih Bas Eickhout rekao je uoči summita da ''ne smijemo podleći zastrašivanju krajnje desnice i populističkoj propagandi o migracijama''.

Talijansko-albanski plan suočen s poteškoćama

U studenom 2023. godine Italija i Albanija potpisale su sporazum o dva centra za prihvat pod talijanskom upravom na albanskom tlu koji su počeli s radom sredinom listopada. Centri su namijenjeni smještaju tražitelja azila dok talijanski suci na daljinu ne obrade njihove slučajeve.

Šesnaest muškaraca iz Bangladeša i Egipta stiglo je u albansku luku Shëngjin 16. listopada.

Kontroverzni sporazum smatra se potencijalnim predloškom tzv. ''centara za povratak'' od strane drugih država članica EU-a, dok ga kritičari nazivaju ''novim Guantanamom'' koji eksternalizira problem i iznimno je skup.

Talijanski suci u petak su donijeli odluku protiv zadržavanja prvih migranata u zemlji izvan EU-a, rekavši da nedavna presuda Europskog suda pravde (ECJ) znači da ti ljudi ne ispunjavaju uvjete za zadržavanje u Albaniji te da ih se mora prevesti u Italiju.

Četvero od njih šesnaest identificirano je kao ''ranjivo'' te su odmah poslani natrag u Italiju. Preostalih dvanaest ukrcalo se u subotu na brod talijanske obalne straže koji ih je prevezao u Brindisi, južnu Italiju, rekli su albanski lučki službenici.

Odluka suda izazvala je bijesnu reakciju vodećih članova vlade, pri čemu je talijanski zamjenik premijera i ministar prometa Matteo Salvini optužio suce da su ''politizirani''. Meloni je reagirala na presudu na platformi X, rekavši: ''Talijani su tražili od mene da zaustavim ilegalnu migraciju i učinit ću sve što je moguće da održim svoju riječ i zaustavim trgovinu ljudima''.

U ponedjeljak je talijanska vlada usvojila dekret o migracijama kojim se definira popis sigurnih zemalja za repatrijaciju. Ova mjera ima za cilj riješiti pravno pitanje vezano uz zadržavanje migranata u Albaniji i uključuje popis sigurnih zemalja kao dio primarnog zakonodavstva, za razliku od međuministarskog dekreta ''koji sudac ne može odbiti primijeniti'', izjavio je ministar pravosuđa Carlo Nordio kasno u ponedjeljak.

Mjere Italije vezane za migrante, uključujući centre u Albaniji za obradu migranata u centrima pod talijanskom upravom u toj balkanskoj zemlji, moraju biti u skladu s pravom EU-a, rekao je glasnogovornik Europske komisije u ponedjeljak.

''Svjesni smo presude u Italiji i u kontaktu smo s talijanskim vlastima. Trenutno ne postoji europski popis sigurnih trećih zemalja, države članice imaju nacionalne popise, ali očekuje se da ćemo raditi na tome'', rekao je glasnogovornik.

Migracije diljem EU

Čini se da se stav o migracijama unutar Europe promijenio. Dok se mnogi zalažu za ubrzavanje procedura i provedbu migracijskog pakta EU-a, ideja eksternalizacije zahtjeva za azil izvan EU-a izaziva podjele. Neke zemlje pokušavaju se čak i isključiti iz pakta.

Nizozemska je nedavno zatražila izuzeće iz migracijskog pakta EU-a od Europske komisije, što je neviđen potez za koji se smatra da je malo vjerojatno da će uspjeti. Mađarska je slijedila isti primjer.

U listopadu je poljski premijer Donald Tusk najavio privremenu suspenziju prava na azil za migrante koji prelaze iz Bjelorusije. Varšava optužuje Moskvu i Minsk da potiču migrante na poljsku granicu, koja je ujedno i vanjska granica EU-a, kako bi destabilizirali blok i narušili sigurnost.

Finska, koja dijeli granicu s Rusijom na dužini od oko 1.340 kilometara, zatvorila je prošle godine zajedničku granicu zbog optužbi da Moskva namjerno dovodi tražitelje azila bez dokumenata na prijelaze. Po dolasku na summit, finski premijer Petteri Orpo rekao je kako ''podržava i razumije Poljsku'' te pozvao na rješenje na razini EU-a.

U Švedskoj, trenutna desničarska vlada ima najstroži stav o azilu u Europskoj uniji i ponosno najavljuje da je broj tražitelja azila sada najniži od 1997. godine. Unatoč strožem stavu prema migracijama, vlada snažno podržava novi pakt EU-a o azilu i migracijama te je vrlo skeptična prema zemljama koje žele izuzeće ili primjenu modela poput onoga u Ruandi.

Bivša britanska vlada planirala je odmah deportirati tražitelje azila koji su u Ujedinjeno Kraljevstvo stigli bez valjanih dokumenata u Ruandu. Shemu je ukinuo sadašnji premijer Keir Starmer prvog dana na dužnosti.

Njemački parlament nedavno je (18. listopada) odobrio ograničenja u vezi s povlasticama koje se nude tražiteljima azila. Usvajanje novih pravila označava prekretnicu u njemačkom stavu prema migracijama. Zemlja je također proširila granične kontrole prema svim svojim susjedima, privremeno obustavivši elemente pravila o slobodnom kretanju unutar EU-a.

U međuvremenu, novi strogi ministar unutarnjih poslova Francuske Bruno Retailleau žalio se da zakon EU-a čini ''gotovo nemogućim'' vraćanje migranata u njihove domovine. Francuska je također produljila privremene granične kontrole sa šest susjednih zemalja, uključujući Luksemburg, Belgiju, Njemačku, Italiju, Španjolsku i Švicarsku, do kraja travnja sljedeće godine.

Reakcije na summitu

Govoreći na summitu, njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je države članice da nastave s provedbom novog migracijskog sporazuma EU-a. Bio je skeptičan prema ideji vanjskih centara.

Španjolski premijer Pedro Sánchez također smatra da vanjski centri neće riješiti postojeće probleme, već će stvoriti nove. Sánchez, koji se također zalaže za ubrzavanje provedbe migracijskog pakta EU-a, izjavio je da se "moramo suočiti s fenomenom migracija razmišljajući o budućim generacijama, a ne o sljedećim izborima".

Slovenija je među onima koji žele ubrzati provedbu određenih mjera migracijskog pakta EU-a. ''Slovenija se zalaže za hitnu provedbu mjera koje uključuju tranzitne zemlje i zemlje porijekla'', te za više namjenskog financiranja u budućnosti, rekao je premijer Robert Golob na marginama summita.

Portugalski premijer Luís Montenegro izjavio je da je zemlja spremna primiti migrante, ali da to neće činiti ''širom otvorenih vrata''. Također je izrazio potporu svoje zemlje mehanizmima EU-a protiv ilegalnih migracija, ukoliko se poštuju ljudska prava.

Češki premijer Petr Fiala rekao je novinarima na summitu da Europska unija mora temeljito promijeniti svoju politiku povratka, mnogo bolje zaštititi svoje vanjske granice i više surađivati s trećim zemljama. Također je rekao da rješenje nije ''raditi provjere unutar Schengenskog prostora, što se sada događa''.

Zabrinutost u susjedstvu?

Bosna i Hercegovina (BiH), kao ključna tranzitna zemlja na balkanskoj migrantskoj ruti, suočava se s povećanim pritiskom zbog pokušaja ilegalnih prijelaza granice prema Hrvatskoj. Strože mjere na granicama EU-a mogle bi rezultirati većim brojem migranata koji će ostati zaglavljeni u BiH.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine nije zabrinuta zbog trenutnog broja migranata, koji je sličan kao prethodnih godina. Iako je situacija na granicama sa Srbijom i Crnom Gorom trenutno stabilna, vlasti su upozorile da bi moglo doći do povećanja ilegalnih ulazaka iz Albanije u narednom razdoblju, nakon talijansko-albanskog sporazuma.