Politika / Svijet

Njemačka koaliciona vlada u srijedu je navela Gruziju i Moldaviju kao sigurne zemlje porijekla, u pokušaju da smanji zahtjeve za azilom građana tih zemalja, koji se skoro redovno odbijaju.

Vlada je usvojila nacrt zakona ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser kao dio niza mjera dogovorenih na dvodnevnom sastanku vlade u Schloss Meseberg, zamku van Berlina.

Taj potez znači da bi zahtjevi za azilom iz tih zemalja mogli biti obrađeni brže i dovesti do bržih deportacija neuspjelih podnosilaca zahtjeva.

Prema podacima ministarstva, u 2022. i prvoj polovini 2023. godine odbijeno je 99,9 posto zahtjeva iz obje zemlje. Oni skupa čine više od desetine svih odbijenih zahtjeva. Prošle je godine azil u Njemačkoj zatražilo je oko 8.865 Gruzijaca i 5.218 građana Moldavije.

Ministarstvo sigurne zemlje porijekla definira kao one u kojima generalno nema straha od državnog progona i gdje je država zaštitila svoje građane.

Vlada kancelara Olafa Scholza ove je godine nastojala da kvalificiranim migrantima olakša dobijanje njemačkog državljanstva u pokušaju da ublaži hronični nedostatak radne snage.

Ali migracije su i dalje politički nabijeno pitanje i potaknule su uspon krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u anketama iznad većine etabliranih stranaka i na putu je da ostvari pomake na predstojećim državnim izborima.

Grupa za prava izbjeglica Pro Asyl kritizirala je potez vlade prema Gruziji i Moldaviji, navodeći da ignorira činjenicu da Rusija okupira otcijepljene regije u obje zemlje, ugrožavajući sigurnost.

Pro Asyl je također istakao ono što je označio kao zastoje u vladavini zakona u Gruziji i pravima LGBTIQ populacije, te pitanje slobode štampe u Moldaviji.

Gruzija je usvojila zakone protiv diskriminacije i zločina iz mržnje, ali LGBT+ grupe za ljudska prava tvrde da postoji nedostatak adekvatne zaštite od službenika za provođenje zakona i da je homofobija i dalje rasprostranjena u društveno konzervativnoj južnokavkaskoj zemlji, prenosi Reutrers.