Život / Nauka i tehnologija

Naučnici su još 2018. mislili da su pronašli tekuću vodu na Marsu, nakon što su vidjeli sjajne radarske refleksije ispod ledene polarne kape, ali nova studija to osporava.

Preispitujući te odraze na radarskim slikama, planetarni naučnici sa Univerzoteta Texas utvrdili su da one zapravo pokazuju refleksije vulkanskih stijena.

Studija koju je finansirala NASA otkrila je da se refleksije, koje se vide kako sjaje kroz led, podudaraju s onima vulkanskih ravnica koje se nalaze širom Crvene planete.

Ovo je uvjerljivije objašnjenje za otkriće iz 2018., od onog da Mars drži golemo jezero ispod ledene površine, kažu autori studije, dodajući da Crvena planeta vjerojatno neće imati uslove potrebne za održavanje vode u tekućem stanju na južnom polu.

Južna polarna fatamorgana, kako su američki naučnici nazvali fenomen koji su vidjeli prije četiri godine, razotkrivena je kada je autor studije Cyril Grima dodao zamišljeni globalni ledeni pokrivač preko radarske karte Marsa kako bi vidio što se može vidjeti u područjima gdje je površina vidljiva.

- Da bi se voda održavala ovako blizu površine, potrebno vam je i vrlo slano okruženje i snažan, lokalno generiran izvor topline, ali to ne odgovara onome što znamo o toj regiji - naglasio je Grima.

Ovaj zamišljeni ledeni pokrivač, koji je postavio iznad same planete, pokazao je kako bi Marsovi tereni izgledali kada bi se pogledali kroz kilometar leda. Upravo je to omogućilo poređenje karakteristika na cijeloj planeti s onima ispod polarne kape i uvid u to podudraju li se s bilo kojom drugom regijom.

Grima je primijetio, kako višestruke refleksije, kao što je ona na južnom polu, ali raspršene po svim geografskim širinama Marsovo krajolika, što odgovara lokacijama vulkanskih ravnica. 

Grima je pojasnio i na primjeru sa Zemlje da tokovi lave bogati željezom mogu ostaviti za sobom kamene formacije koje se odražavaju na radarskim slikama na sličan način kao spomenute ravnice na Marsu. 

Marsova prošlost je vlažna

Smatra se da Crvena planeta ima džepove vodenog leda, uključujući debele polarne ledene kape, što nagovještava njegovu vlažnu prošlost i potencijalno podržava ljudsku kolonizaciju tog sad mrtvog planeta.

Karta koji je Grima sastavio temelji se na trogodišnjim podacima MARSIS-a, radarskog instrumenta lansiranog prije više od deset godina 2005. na svemirskoj letjelici Mars Express, Europske svemirske agencije (ESA), koji je prikupio ogromne količine informacija o Marsu.

Isti tim naučnika sada radi na predloženoj novoj misiji za korištenje radara za traženje vode na Marsu.

Probudila se nova nada

Geofizičar Marsa sa Univerziteta York, Isaac Smith, koji nije bio uključen u studiju, kazao je da nalazi studije predstavljaju precizna mjesta za traženje vodenog leda. Vjeruje da su svijetli radarski potpisi vrsta gline koja nastaje kada stijena erodira u samoj vodi, inspirisana glinom sa Zemlje koja refkleksira radar na sličan način.

Smith smatra da nam to daje stvarno precizna mjesta na koja možemo tražiti dokaze o drevnim jezerima i riječnim koritima i testirati hipoteze o širem isušivanju Marsove klime tokom milijardi godina, što je na kraju rezulitiralo trenutnim stanjem klime na toj planeti. 

Grima i Smith zajedno rade na misiji pronalaženja vode na Marsu pomoću radara, kao i resursa za buduća mjesta za slijetanje ljudi te potrage za znakovima prošlih života, što bi svakako bio veliki iskorak u potrazi za potencijalnom planetom koju ljudi mogu kolonizirati ali i tračku nade da postoji još civilizacija.

Studija je objavljena u naučnom časopisu Geophysical Research Letters, prenosi Daily Mail.