Ekonomija

Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), rast globalnog BDP-a sljedeće godine će se usporiti na 2,7 posto, u poređenju sa prognozom od 2,9 posto u julu, jer više kamatne stope usporavaju američku ekonomiju, Evropa se bori sa skokovima cijena plina, a Kina sa kontinuiranim lockdownom zbog COVID-19 i slabljenjem sektora nekretnina. Fond zadržava svoju prognozu rasta za 2022. na 3,2 posto, što odražava jaču proizvodnju od očekivane u Evropi, ali slabiji učinak u Sjedinjenim Državama, nakon velikog globalnog rasta od šest posto u 2021.

Ako su globalne prognoze mračne, za Bosnu i Hercegovinu su nažalost nekoliko nijansi još i tamnije. Tako se nakon rasta BDP od 7,5 posto u prošloj, u ovoj godini za BiH predviđa rast od 2,45 posto, a u 2023. od preskromnih 2,0% dok bi 2024. rast trebao iznositi, takođe nedovoljnih, 3,0 posto.

Prema istom izvještaju, inflacija u Bosni i Hercegovini će ove godine iznositi 10,5 posto, dok bi 2023. trebala spasti na 4,5%, a u 2024. na 3,45 procenata.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za magazin Start BiH kaže kako je prognozirani rast za narednu godinu od samo 2,0% „deprimirajući“ i da je znatno manji od dosadašnjeg, također malog, prosjeka od 3,0 procenta. Prema njegovom mišljenju, glavni razlog je taj što se nisu uradile neke ključne reforme tokom krize, a sada već polako jenjavaju određeni, uslovno rečeno, pozitivni, efekti inflacije, odnosno rast prihoda.

- Ono što je još bitno navesti jeste da BiH počinje značajno zaostajti za zemljama regiona ne samo po pitanju prognoze raste nego i učešća investicija u BDP-u, kako domaćih tako i stranih. Jedina stvar koja može poremetiti ove sumorne prognoza jeste dodjela kandidatskog statusa BiH pod pretpostavkom da bi to moglo privući direktne strane investicije iz Evrope. Loše je, međutim, što i Evropa ide ka recesiji pa se smanjuje potencijal. Sve u svemu, prognoze nisu ohrabrujuće i vidjet ćemo kako će se sve dešavati. Ponavljam, nadam se u kandidatski status, ali uz napomenu da čak i da rastemo 3,0% to nije dovoljno za ovako nisku bazu kakvu sada imamo. Kada bi BDP mogao rasti tri godine zaredom po 6,0% to bi riješilo većinu naših ekonomskih problema. Šest posto možda jeste preoptimistično, ali je svakako izvodivo da rastemo 4-5% u kontinuitetu. To bi nas izvuklo iz egzistencijalne zamke u kojoj se sada nalazimo - poručuje Čavalić.

A Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, kaže kako nema nikakve sumnje da su pandemija i rat u Ukrajini uslovili otežano poslovanje u cijelom svijetu, a pogotovo u Evropi i da se mora imati na umu da je bh. ekonomija i trgovina oslonjena prije svega na region CEFTA i Evropu koje će biti, a i već sada su, snažno pogođene trenutnom situacijom. Dodaje kako su cijene energeneta pogodile i BiH, naročito cijene fosilnih goriva. Sve pomenuto Grabovac označava kao „objektivne faktore“. Kao i drugi sagovornici, i on smatra da je recesija u Evropi neizbježna što će dovesti do pada narudžbi roba koje se proizvode u BiH.

Međutim, za razliku od objektivnih problema na koje se ne može uticati, naš sagovornik ističe „subjektivne“ koje imamo niz godina i koji nisu uslovljeni nikakvim vanjskim faktorima poput nestabilne političke situacije koja je prisutna i nakon upravo završenih izbora.

- Obično se nakon izbora situacija splašnjavala, ali se sada produbljuje. Svjedoci smo da i u postizbornom procesu imamo nastavak negativne retorike što negativno utiče na imidž zemlje ne samo na strane već i na domaće investitore koje često zanemarujemo. Problem je da i domaći investitori ne žele da ulažu. Imamo ogromnu likvidnost, ali se to ulaže uglavnom u nekretnine. Ne razmišlja niko da ulaže u biznis. Ta subjektivna strana je kod nas prisutna decenijama i samo se možemo nadati da će doći do političke stabilizacije i donošenja mjera koje će doprinijeti boljoj perspektivi naše ekonomije - nada se Grabovac.

Propustili smo priliku da privučemo obrazovane Ukrajince i Ruse

Kada je riječ o energetskoj krizi koja trese Evropu već mjesecima, Grabovac se slaže sa konstatacijom da gasna infrastruktura nije previše razvijena u BiH, ali da se gas kao sirovina koristi u mnogim drugim proizvodima poput đubriva koje je enormno poskupilo.

- Sa druge strane, nama kao izvoznicima električne energije odgovaraju trenutne cijene na tržištu, ali se tu ipak ne radi o količinama koje bi mogle kompenzovati poskupljenja, ne samo hrane već i svih drugih proizvoda. Svjedoci smo i da je Aluminijum u Mostaru ponovo počeo raditi, a cijena struje jako utiče na taj proizvod i to bi trebala biti neka konkurentna prednost. Nažalost, nismo uspjeli iskoristiti ni činjenicu da Rusi i Ukrajinci masovno napuštaju svoje zemlje, a uglavnom se radi o mladima koji imaju specifična znanja vezana za IT industriju. Oni imaju i kapital i znanje, a vidimo da u susjednoj Srbiji postoji pozitivan efekat od dolaska tih ljudi. To je još jedna naša nesposobnost. Mi, nažalost, imamo jako puno subjektivnih slabosti koje preovladavaju nad onim objektivnim okolnostima i to je jedan od najvažnijih razloga što je naša ekonomska osnovica, odnosno baza jako niska - kaže Grabovac.

Na pitanje da li se uprkos hroničnoj političkoj nestabilnosti neke stvari ipak mogu uraditi, on smatra da može jako malo.

- Evo zašto. Sada se govori o smanjenju akciza, PDV-a i slično. Ali usljed političkih neslaganja ne usvajaju se ni ovi zakoni ili se uslovljavaju nekim drugim zakonima tako da se politička nestabilnost direktno preslikava na donošenje adekvatnih ekonomskih mjera. Politička nestabilnost je ključna stvar po nekoliko osnova. I zbog lošeg imidža, neefikasnog djelovanja institucija, pravne regulative, nejasne i komplikovane procedure, mogućnosti dvostrukih tumačenja, selekcija kadrova, obrazovanje... Zapravo precizniji termin od političke nestabilnosti bi bio cjelokupan politički ambijent. Potrebna je duboka reforma, posvećenost i društveni koncenzus, a to je u ovako uzavrelim okolnostima teško očekivati u nekom skorijem roku - smatra Grabovac.

(Foto: Screenshot)