Život / Nauka i tehnologija

Svaki mjesec barem jednom, pišemo o klimatskim promjenama, te o stalnim upozorenjima kojim naučnici nastoje doprijeti do svih ljudi svijeta, naročito onih koji odlučuju, da je vrijeme da promijenimo način života kako bi spasili planetu Zemlju i nas (svu faunu i floru) s njom. 

Stalno povećanje temperature širom svijeta, već sad utječe na sav živi svijet na Zemlji, a ako se ostvare predviđanja naučnika, u budućnosti bi moglo biti još i gore.

Poznato je kako su mnoge biljne i životinjske vrste ugrožene, a neke koje bi "mogli izdvojiti" dakako, to su, polarni medvjedi, pingvini...

Ipak, istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change upozorilo je na posljedice koje bi topljenje leda na Arktiku moglo imati na čovječanstvo.

Uz već ranije poznato podizanje nivoa mora i uništavanje ekosistema širom svijeta, povlačenje leda moglo bi na vidjelo izvući i "prljavi veš" koji se sakrivao hiljadama godina. 

Kako navode u istraživanju, u arktičkom ledu godinama su zarobljeni različiti i još neotkriveni virusi i bakterije, koji bi mogli uzrokovati pojavljivanje novih bolesti i pandemija.

Prema nekim procjenama barem 100 različitih mikroba zarobljeno u arktičkom permafrostu otporno je na trenutno dostupne antibiotike.

Topljenjem leda čovječanstvo bi se našlo na udaru svih tih mikroba odjednom, a to bi moglo biti izuzetno opasno. 

Ono što sigurno znaju je da led "skriva" brojne toksične kemikalije, pa čak i nuklearni otpad koji su neke zemlje tamo pohranjivale, misleći da je to sigurna opcija.

Arktički permafrost (trajno smrznuto tlo) godinama služi različitim zemljama i kompanijama kao savršeno mjesto za industrijsku aktivnost, izvlačenje vrijednih resursa, pa čak i nukelarne testove. .

Topljenjem permafrosta sve bi se te hemikalije lako mogle domoći  atmosfere i vode, te se proširiti širom svijeta, kontaminirajući životinjski i biljni svijet, ali i ljude.

Stoga, naučnici smatraju da bi se, uz aktivnu borbu protiv globalnog zatopljenja i ispunjavanje postavljenih ciljeva iz Pariškog sporazuma, trebalo dodatno istražiti svo "prljavo rublje" koje Arktik skriva, kako bi barem okvirno znali što nas čeka u budućnosti.