Politika / BiH

Samo dan nakon što su njemački mediji objavili kako je u koalicionom sporazumu buduće njemačke vlade, između ostalog navedeno kako se stopira proširenje Evropske unije dok se ne sprovede „unutrašnja konsolidacija i institucionalna reforma Unije“, komesarka Europske unije za proširenje Marta Kos u intervjuu za Evropsku novinsku agenciju „niko ne može garantovati Sjevernoj Makedoniji da, ako sad promijeni svoj Ustav, više neće biti prepreka na njenom evropskom putu“ uz (slabo) utješnu najavu kako je lično angažovana oko bilateralnog pitanja s Bugarskom.

Kada se pritom uzmu u obzir sva dešavanja proteklih godina teško se oduprijeti utisku da je Balkan, odakle dolazi najviše zemalja kandidata za članstvo, „pušten niz vodu“.

Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH koji je magistrirao evropske integracije i pravo na Karl – Franzens Univerzitetu u Grazu za magazin Startbih.ba priznaje kako konačni cilj zemalja zapadnog Balkana, punopravno članstvo u EU, odavno već djeluje kao pokretna meta.

-Potpuno je jasno da bez reformisanja procesa odlučivanja u EU, nije moguće očekivati okončanje procesa pridruživanja. Koalicioni sporazum nove vladajuće koalicije u Njemačkoj to nedvomisleno potvrđuje – kategoričan je Blagovčanin uz napomenu kako sa druge strane nikako manje važno je i stanje u zemljama zapadnog Balkana.

 -Čak i letimičan pogled govori nam da se stvari ne kreću u dobrom pravcu, Srbija nakon višemjesečnih protesta ide prema sve većoj represiji, istovremno dijalog Srbije i Kosova je klinički mrtav, Crna Gora, iako ambiciozno projektovana za članstvo 2028., pokazuje jako puno unutrašnjih protivrječnosti u procesu demokratske konsolidacije nakon dugogodišnje vladavine jednog čovjeka. Sjeverna Makedonija nakon decenijskog spora sa Grčkom, sada se nalazi pred, čini se, nepremostivim izazovom koju pred nju postavlja Bugarska. BiH je možda i najneuralgičnija tačka regiona, sa erupcijom institucionalne krize, kojoj ne samo da se ne nazire kraj već prijeti daljom eskalacijom – sumira Blagovčanin klinički precizno depresivnu balkansku eurointegracijsku priču.

-Uz to sve gledajući širu sliku, nakon dolaska nove administracije u Americi, odnosi EU i SAD od savezničkih klize sve više ka otvorenom neprijateljstvu, što bez sumnje ima značajne implikacije za region zapadnog Balkana, stvarajući tako u regionu vakum uticaja za koji je očekivati da će biti popunjavan uticajima drugih aktera kao što su Turska, Kina ili zemlje zaliva. Sama Ursula fon der Lajen je nedavno rekla da zapad kakav smo do sada znali više ne postoji. To je zapravo ogroman izazov i za zapadni Balkan, tako da perspektiva punopravnog članstva zemalja regiona u EU, čak i na srednji rok ne čini se izglednom – konstatuje naš sagovornik.

Po svemu sudeći Zapadni Balkan će se ovoga puta možda morati sam suočiti sa vlastitim izazovima, a kako će to izgledati, ostaje da se vidi.