Život / Okoliš

Nakon što je Ljubljana proglašena za najzeleniji grad  Evrope u 2016. godini, država Slovenija je nedavno proglašena za najčistiju zemlje u svijetu u 2017. godini. I upravo u vrijeme kad je titula “najodrživije” zemlje dodijeljena Slovenija, novinarka Fene je na nekoliko slovenačkih destinacija zabilježila iznimnu brigu o okolišu i klimatskim promjenama, biodiverzitetu, te kulturnoj autentičnosti te zemlje.  

Tekst i foto: Bisera Džidić

Za međunarodno priznanje najčistije zemlje na svijetu zaslužni su u Sloveniji njeni ekološki osviješteni stanovnici ali i zakonska regulativa i institucionalne strukture koji, svi skupa, kako je rekao predsjednik međunarodne organizacije Green Destinations Albert Salman, treba da budu  ponosni na svoju zemlju i potrude se da svako mjesto u Sloveniji bude ponosno tako što će ostati zeleno, čisto i autentično turistima.

Nema sumnje, sudeći prema onome što se na prvi pogled u obilasku Slovenije vidi, da će tako biti i u buduće. Na malom prostoru u Sloveniji je zastupljena prirodna raznolikost mediteranskog i alpskog ambijenta  te  malo i panonske ravnice.  Od čistog mora i urednih plaža u Ankaranu, Izoli, Mjesečevog zaliva u Strunjanu-plaže koja važi za mjesto najljepših zalazaka Sunca, primorskom dragulju Piranu koji očarava šarenim venecijanskim kućama, mondenskom Portorožu, i lučkom Kopru do pitoresknih istarskih vinograda i maslinjaka što su se nadvili nad morem prema Tršćanskom zalivu,  čiste skoro pitke vode  Soče od njenog  izvora do ušća, gdje ljubitelji prirode uživaju u raftingu, kajacima, kanuima, a ribolovci  na “mušicu” love pastrmku. U Gorenjskoj oblasti su jezera Bledsko i Bohinjsko, a svi turistički sadržaji su tako koncipirani da apsolutno na zagađuju okoliš. Planinski masivi  Julijskih i Kamniško-Savinjskih Alpa, s nacionalnim parkom Triglavom i još desetine drugih nacionalnih i prirodnih parkova,  poznati skijaški centri Vogel, Krvavac, Rogla i Pohorje, su   tokom cijele godine u funkciji turizma, rekreacije i sporta. Među prirodnim raznolikostima Slovenije su i iznimno raskošne ljepote pećine - Postojnska  te na listi UNESCO-a upisane  Škocijanske jame, a na tom području je i čuveni konjički centar Lipica, nastao u 16. stoljeću. Ljepota prirode je i u kanjonu Vintgar nadomak Bleda kojeg je 'kreirala' rijeka Radovna  stvarajući magični vodopad . Ništa manje atraktivan, također u Nacionalnom parku Triglava, nije ni Slap Savice  iznad Bohinjskog jezera koji je u augostovske dane vrvio od turista. 

Ljubiteljima planinskih pejzaža očaravajuće će djelovati slikovita Logarska dolina, koja slovi za jednu od najljepših alpskih ledničkih dolina u Evropi. Ne samo po ljepoti, ova dolina u Kamniškim Alpima izvanredan je primjer turističke održivosti  koja ima dugoročnu perspektivu koncipiranu na očuvanju prirode i tradicijske kulture.

Na Bledskom i Bohinjskom jezeru je mnoštvo turista, ali ipak nema vreve. Svi poštuju red pri kretanju, nema guranja, galame, dozivanja, glasne muzike, roštilja i svega onoga što je uobičajena slika na jezerima, plažama i izletištima u zemljama koje su do prije tridesetak godina bile zajedno sa Slovenijom u istoj državi. I na plažama slovenačkog primorja su ekološke vrijednosti i očuvanje okoliša očigledni. I na  planinskim i drugim turističkim putevima  su ekološke oznake o zabrani branja biljaka,  hvatanja životinja, nošenju kamenčića s plaža, paljenju vatre ...  U Sloveniji je  60 posto teritorija pokriveno šumom, postoji 20.000 vrsta životinja i biljaka koji neometano žive u 40 nacionalnih parkova i rezervata. A da se o ekološkom odgoju itekako vodi računa potvrđuju brojni primjeri na turističkim destinacijama gdje je za najmlađe kroz različite ilustracije, priče, bajke i legende  predstavljena ljepota prirode, biljaka, životinja, vode... Na jednoj od šetnica u Ljubljani duž rijeke Ljubljanice  je na  panoima postavljena slikovnica o puhu, koja djeci dok šetaju s roditeljima priča bajku o  'orašaru'..., dok je na području od Bohinjskog jezera prema Slapu Savica ispričana bajka o zlatorogu i bijeloj vili.

Sortiranje  i odlaganje po vrstama otpada u kante za smeće i kontejnere i prisutno svugdje u Sloveniji. I to se poštuje.  Vlada je uvela skup ekoloških mjera i zakona, a  jedan od njih je i da se otpad mora, još u najranijim fazama, odvajati na plastični, papirni i biootpad. Time je osigurano da se trećina otpada proizvedenog tokom godine reciklira. Uvođenjem javnih bicikala, autobusa koji koriste prirodni plin i zabranom vožnje automobila po centrima većih gradova, Slovenci su uspjeli drastično smanjiti emisiju štetnih plinova.

Koliko je očuvanje okoliša važno sa stanovnike Slovenije kazuje opaska jedne Ljubljančanke, koja je o utiscima s godišnjeg odmora na Tari u Crnoj Gori rekla kako je rijeka prekrasna, ali obale loše izgledaju zbog smeća.

Ljubljana priča svoju zelenu priču. Dovoljno je proći Ljubljanicom u brodici, posmatrajući besprijekorno čistu smaragdnu boju rijeke i još zelenije obale na kojima se raskošna stabla vrba ogledaju u vodi, pa da bude jasno zašto je prijestonica Slovenije  dobila titulu najzelenijeg grada u Evropi. Zaštitni znakovi grada, Tromostovje, Zmajski most, Prešernov trg, srednjovjekovna tvrđava Ljubljanski grad, zgrada Rektorata, i Katedrala (Stolnica) su urbane pozornice brojnih festivalskih sadržaja, izložbi, koncerata koji se događaju u opuštenoj atmosferi života u ovom omanjem evropskom gradu koji je istovremeno i dinamična poslovna prijestonica.

Bešumno rijekom plove turističke brodice, kajaci, kanui, patke su dio zelenog ozračja, dok se na lijepo uređenim obalama Ljubljančani odmaraju i rekreiraju na biciklima, u džogingu, laganoj šetnji ili na pikniku s društvom. Središte grada je vikendom zatvoreno za saobraćaj pa je broj bicikala, čak i onih s baby prikolicama još veći. Kompletne porodice  su u vožnji biciklom  oko ljubljanskog Tromostovja ili prema Ljubljanskom gradu i pored rijeke.

Kultura življenja u Sloveniji posmatrana kroz uređenje vlastitog dvorišta i okućnice je sveprisutna podjednako u urbanim i ruralnim područjima do mjere da su i prozorima štala saksije s cvijećem. Skoro da nema prozora bez cvijeća.

Posebna priča su organska proizvodnja za vlastite potrebe u vrtu, na njivi, vinogradu, voćnjaku. Posvećenost zemlji i poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe je u Sloveniji vrlo prisutna. Seoska domaćinstva (kmetije) su brojne a rezultat toga je  i seoski turizam koji u svim krajevima Slovenije čini poseban segment održivog razvoja turizma.

Mlada Slovenka Špela Zorman, ing agronomije zaposlena  u sektoru  kvaliteta hrane u jednoj zdravstvenoj ustanovi, sa troje djece i suprugom je iz grada doselila i živi na roditeljskom imanju nedaleko od  Postojne.

U voćnjaku, na njivi, u plasteniku, gdje je isključivo organski uzgoj vrijedno, nakon osmosatnog radnog vremena u ustanovama u kojima su zaposleni, rade Špela i njen suprug Milan, njeni roditelji, a 'pripomognu' i najmlađi članovi porodice kod  skupljanja voća, krompira, u plasteniku. Odrastanje u prirodnom ambijentu, na čistom zraku, i ishrana bez pesticida i konzervansa su značajna komponenta ekološke osviještenosti od malena.  Slovenačka poslovica kaže: Kar se Janezek nauči, to Janez zna.

Kontekstualno, ekološki koraci za budućnost su iskazani i jučer  na  “Svjetski dan čišćenja”, kada su se volonteri iz 150 zemalja  čisteći otpad u najvećoj pozitivnoj građanskoj akciji koju je svijet vidio, suprotstavili globalnom problemu čvrstog otpada.

Moćni “zeleni talas” počeo je na Novom Zelandu i završio na Havajima sa 380 miliona ljudi koji su zajedno, istog dana, dali svoj doprinos  budućnosti planete Zemlje.