Život / Nauka i tehnologija

Treća Međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu - CMBEBIH 2019. počela je u Banjoj Luci i trajat će do subote, 18. maja.

Na tom skupu, na kojem učestvuju 500 predstavnika iz 45 zemalja, uspješno su spajena naučna i stručna znanja i postignuća, koja se primjenjuju u svakodnevnom životu, u medicinskim ustanovama.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je u obraćanju na otvaranju konferencije istakao da najbolji stručnjaci u oblasti medicinskog i biološkog inžinjeringa danas dolaze upravo iz Bosne i Hercegovine, što tu zemlju stavlja u lidersku poziciju u tom naučnom polju i otvara prostor za razvoj ove industrije i zapošljavanje mladih, obrazovanih ljudi iz naše zemlje.

Sekretarka Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine Biljana Čamur Veselinović naglasila je da je 2015. godine, kada je održana prva međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu u BiH, počela nova era napretka u ovom naučnom polju.

Konferencija otvara nove prilike za saradnju između univerziteta, kompanija usmjerenih na istraživanje i medicinskih instituta.

Iako jedna od zemalja s izuzetnim stručnjacima u tom polju, Bosna i Hercegovina ima najmanji broj inžinjera u oblasti biomedicinskog inžinjeringa na cijelom Balkanu, istakao je to ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi RS-a Srđan Rajčević.

-Posebnu pažnju treba obratiti na obrazovni sistem, kako bi većem broju budućih stručnjaka bilo omogućeno sticanje znanja i vještina kroz adekvatne obrazovne programe u ovoj oblasti, naglasio je minister Rajčević.

O primjeni biomedicinskog inžinjeringa u zdravstvenim ustanovama u BiH govorio je ministar zdravlja u Vladi Alen Šeranić, koji je istakao da bi većina operativnih zahvata, koji se svakodnevno obavljaju u zdravstvenim ustanovama u cijelom svijetu pa i u Bosni i Hercegovini, bili nemogući bez biomedicinskog inžinjeringa. I to je dovoljan razlog, kazao je minister Šeranić, da se u ovu oblast usmjeri više znanja, sredstava, energije i truda sa svih nivoa.

Konferenciju su, kako su saopćili organizatori, podržavali i u njenom radu aktivno učestvuju predstavnici najvažnijih međunarodnih institucija za biomedicinski inžinjering. Profesor Ernesto Iadanza, predstavnik Međunarodne Federacije za medicinski i biološki inžinjering je rekao da je prema njihovom nedavno provedenom istraživanju, broj inžinjera u ovoj oblasti u svijetu dostigao jedan milion, a da je njihova uloga u zdravstvenoj zaštiti i sistemu nemjerljiva i nezamjenjiva.

S posebnim zadovoljstvom osvrnuo se na saradnju s Društvom za medicinski i biološki inžinjering BiH, koja je postala svakodnevna.

Prvi čovjek i idejni tvorac ove konferencije, predsjednik Društva za mediocinski i biološki inžinjering Bosne i Hercegovine, profesor Almir Badnjević istakao je da je Bosna i Hercegovina posljednja zemlja na listi po ulaganjima u nauku.

Vrijeme je da se to promijeni, naglasio je i pozvao da se malo više ulaže u nauku, za još bolje rezultate.