Vijesti / BiH

U organizaciji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba i Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, na Sveulištu u Mostaru predstavljena je studija “Informacijske politike i integracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Europsku uniju“, koja analizira ulogu informacijskih politika u procesu europskih integracija dviju država Zapadnog Balkana.

Studija donosi pregled izazova i mogućnosti koje informacijske politike imaju u kontekstu približavanja Bosne i Hercegovine i Crne Gore Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na suvremene komunikacijske procese, otpornost društava na hibridne prijetnje te važnost kvalitetnog informiranja javnosti tijekom integracijskih procesa, priopćeno je sa Sveučilišta u Mostaru.

Predstavljajući rezultate istraživanja, Martin Mikulić iz Instituta za društveno-politička istraživanja pojasnio je kako je studija nastala na temelju šestomjesečnog istraživanja provedenog tijekom 2025. godine.

“Istraživanje se provodilo tijekom šest mjeseci 2025. godine, a obuhvatilo je analizu medijskog sadržaja i medija u Bosni i Hercegovini. Posebno smo proučavali način na koji se mediji odnose prema političarima i dužnosnicima u Republici Hrvatskoj“, istaknuo je Mikulić.

Mikulić je upozorio na određene obrasce prisutne u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine.

“Uočili smo da mediji u Bosni i Hercegovini često ne djeluju samo kao posrednici informacija, nego svojim sadržajem proizvode i reproduciraju postojeće društvene podjele u zemlji“, kazao je.

Prema rezultatima studije, u analiziranim medijskim sadržajima zabilježena je učestala uporaba propagandnih tehnika i senzacionalističkih pristupa izvještavanju.

“Posebno je primjetno korištenje propagandnih tehnika te senzacionalističkih naslova i podnaslova koji unaprijed usmjeravaju interpretaciju sadržaja kod čitatelja. U brojnim slučajevima čitatelju se već kroz naslov i podnaslov nameće određeni interpretativni okvir prije nego što uopće pristupi sadržaju članka. Umjesto da prvenstveno informiraju javnost, pojedini mediji djeluju kao politički akteri koji aktivno sudjeluju u oblikovanju političkih narativa“, rekao je Mikulić.

Govoreći o rezultatima analize informacijskog okoliša Bosne i Hercegovine i Crne Gore, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Sv. Juraj iz Zagreba Gordan Akrap istaknuo je kako istraživanje pokazuje postojanje jasno prepoznatljivih aktera i narativa koji djeluju protiv europskih i euroatlantskih integracija.

“Na primjeru ovog istraživanja i analize informacijskog okoliša Bosne i Hercegovine i Crne Gore, vidljivi su jasni nositelji protueuropskih i protunatovskih djelovanja. Njihov cilj nije integracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Europsku uniju, odnosno Bosne i Hercegovine u NATO savez“, kazao je Akrap.

Dodao je kako se takvi narativi pojavljuju u različitim oblicima, ali da ih je moguće svrstati u nekoliko dominantnih skupina.

“Riječ je o narativima kojima se nastoji umanjiti povjerenje građana u Europsku uniju i NATO, prikazati europske integracije kao prijetnju nacionalnim interesima te promovirati alternativne geopolitičke i sigurnosne modele. Istodobno se potiču društvene podjele, nepovjerenje prema institucijama i osjećaj nesigurnosti među građanima“, rekao je.

Prema riječima Akrapa, Bosna i Hercegovina i Crna Gora trenutačno nemaju dovoljno razvijene mehanizme za učinkovito suprotstavljanje takvim informacijskim i hibridnim djelovanjima.

“Bosna i Hercegovina i Crna Gora zasad se ne mogu uspješno boriti protiv takvih utjecaja jer državne institucije još uvijek ne funkcioniraju u onoj mjeri u kojoj bi trebale. Istodobno, ne postoji ni dovoljno političke volje za postizanje dogovora o budućnosti i strateškom smjeru razvoja ovih država“, istaknuo je Akrap.

Dodao je kako upravo takve okolnosti stvaraju prostor za širenje dezinformacija, manipulativnih narativa i različitih oblika hibridnog djelovanja.

“Sve dok ne postoji jasna politička suglasnost o ključnim državnim ciljevima te učinkovito djelovanje institucija, informacijski prostor ostaje ranjiv na vanjske i unutarnje utjecaje koji mogu usporavati europske i euroatlantske integracijske procese“, zaključio je Akrap.