[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/04\/26\/260419-del-psbih-rose-roth-seminar-1a.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/04\/26\/100x73\/260419-del-psbih-rose-roth-seminar-1a.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/04\/26\/260419-del-psbih-rose-roth-seminar-1a.jpg","size":"380.90","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Na rose Roth seminaru ponovljeni različiti stavovi o članstvu BiH u NATO-u

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Asim Sarajlić i poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Nenad Stevandić iznijeli su različita mišljenja o putu BiH ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) na Rose Roth seminaru Parlamentarne skupštine NATO-a.

Dok je Sarajlić napomenuo da bilo kakav isključiv i jednostran pristup i odluke nisu put koji će doprinijeti dobrim rješenjima, Stevandić je naglasio da u BiH postoje oprečni stavovi o ovom pitanju te se zaključci trebaju donositi konsenzusom predstavnika sva tri naroda.

Tokom rasprave na sesiji o temi "Nezavršene aktivnosti NATO-ove politike otvorenih vrata" razgovarano je o stanju euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, Gruzije i Ukrajine, kojom je moderirao šef Delegacije Latvije u PSNATO-a Ojars Eriks.

Delegat Sarajlić je hronološki prezentirao aktivnosti BiH u partnerskoj saradnji s NATO-om, naglašavajući postignute rezultate u periodu od 2005. do 2010. godine, kada su Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva donosili odluke konsenzusom.

Podsjetivši učesnike Rose Roth seminara na to da je BiH, nakon formiranja Oružanih snaga BiH i usvajanja Zakona o odbrani i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, pokrenula reformske aktivnosti sektora odbrane i sigurnosti te intenzivirala saradnju s NATO-om.

Posebno je citirao član 84. Zakona o odbrani BiH u kome stoji da će Parlamentarna skupština, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH kao i svi subjekti odbrane, u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo u NATO-u.

Izdvojio je i nekoliko dokumenata koji govore u prilog njegovoj tvrdnji o postignutim rezultatima, među kojima je i onaj iz 2009. godine kada je Predsjedništvo BiH konsenzusom podnijelo zahtjev za Akcijski plan za članstvo (MAP).

Podcrtao je i da su u periodu od 2006. do danas, predstavnici svih konstitutivnih naroda učestvovali u svim aktivnostima koje su vođene sa zemljama NATO-a, te da su obavljali i najodgovornije dužnosti, od ambasadorskih, komandnih do dužnosti načelnika Zajedničkog štaba i ministra odbrane BiH.

Ipak osvrnuo se i na različita viđenja unutar BiH kada je u pitanju euroatlantski put države, što je, kako je rekao, u ovom trenutku predmet brojnih rasprava.

Podsjetio je da je Narodna skupština Republike Srpske 2017. godine izglasala stav o vojnoj neutralnosti, što je, kako je naveo, BiH stavilo pred nove izazove na putu ka članstvu u NATO-u.

Istaknuo je da nastavak unutrašnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini o euroatlantskoj budućnosti, kao i poštivanje zakona, deklaracija i rezolucija, te dokumenata i sporazuma koji se realiziraju s NATO-om nemaju alternativu.

S druge strane poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Nenad Stevandić prezentirao je stavove Republike Srpske o euroatlantskom putu BiH, te se i on pozvao na stav Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.

Naglasio je ipak da će Republika Srpska i dalje podržavati program Partnerstvo za mir i saradnju BiH s NATO-om, na šta, kako je dodao, upućuju i regionalni i globalni sigurnosni izazovi i aktuelno vrijeme, saopćio je Sektor za odnose s javnošću PSBiH.

Iznio je mišljenje da su u BiH trenutno legalna dva koncepta oko stavova o euroatlantskim integracijama i NATO-u, od kojih je jedan definiran u Zakonu o odbrani BiH, a drugi u stavu Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!