Život / Kultura

U sklopu manifestacije Mostarsko ljeto 2024 u bašti Yunuz Emre Instituta sinoć je održana večer posvećena Nedžadu Ibrišimoviću i Dževadu Karahasanu, u organizaciji Narodne biblioteke Mostar.

Iz Narodne biblioteke Mostar izvijsetili su kako su odlučili organizirati večer posvećenu spomenutim književnicima jer su ''jedni od   najznačajnijih imena u bosanskohercegovačkih književnosti.''

O književnosti Dževada Karahasana govorila je prof.dr. Dijana Hadžizukić, autorica studije Romaneskni vrtovi Dževada Karahasana, dok je o književnosti Nedžada Ibrišimovića govorio  doc.dr. Dženan Kos čija doktorska disertacija novi naziv Književno i publicističko djelo Nedžada Ibrišimovića u poetičkom kontekstu suvremene bošnjačke književnosti.

Profesorica Hadžizukić je istaknula kako svaki od Karahasanovih romana pruža različite mogućnosti čitanja, ali ih, s obzirom na hronotopsko određenje i kompozicijsko ustrojstvo, mogu se načelno podijeliti u dvije grupe: Istočni diwan, Šahrijarov prsten i Što pepeo priča, s jedne, i: Sara i Serafna, Noćno vijeće i Uvod u lebdenje, s druge strane. 

''Prvu grupu čine romani čije su tekstualne karakteristike predominantno postmodernističke, s metatekstualnim okvirom u kojem je u fokusu pronađeni stari rukopis, te sa mnoštvom različitih hronotopa i naratora. Dalje, to su romani koji se poigravaju s različitim žanrovskim oblicima koji se grade da bi bili ironizirani ili urušeni, to su romani koji obiluju intertekstualnim poveznicama, osobito s religijskim i filozofskim tekstovima, te romani koji zahtijevaju pažljivog čitaoca spremnog na postmodernu igru sa tekstom'', kazala je Hadžizukić..

Doc.dr. Dženan Kos kazao je kako se književnik, kritičar i publicist, Nedžad Ibrišimović, javio  sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni osobenom i inovativnom pripovjednom poetikom koja je već u svojoj početnoj fazi prvo nagovijestila, a zatim potpuno otvorila procese promjene modernističke paradigme bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti.

''Međutim, ono što značajno obilježava početnu fazu njegovog književnog stvaranja jeste upravo trenutak artikuliranja u kontekstu naročito nepovoljnih književnohistorijskih i književnoznanstvenih, te društvenih, kulturnih i političkih prilika, odnosno vrlo otvoreno suspendiranje bošnjačkog književnog, jezičnog i kulturnog elementa u okvirima jugoslavenskog konteksta”,  kazao je  Kos.

Idući sadržaj u okviru manifestacije “Mostarsko ljeto” zakazan je za 19. srpnja kada će u Centru za kulturu Mostar u 20 sati biti održana izložba karikatura “Stari most”, autora Ite Korjenića, priopćeno je s Mostarskog ljeta.