Vijesti / BiH

Konferencija "Odgovornost medija u izbornom procesu" koja se održava danas u Sarajevu u organizaciji Federalne novinske agencije (FENA) i Misije OSCE-a u BiH, počela je panelom o temi "Izazovi upotrebe modernih tehnologija u medijskom izvještavanju o izborima".

O ovoj temi govorili su rukovodilac sektora za programske sadržaje i prigovore Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) Azra Maslo, prof. dr. Amila Akagić sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i menadžer za odnose s javnošću u Transparency International BiH Srđan Traljić.

Moderator panela bio je politolog Ivan Ćubela, a pred početak panela putem video - linka javio se stručnjak za pitanja vanjskih uticaja iz Slovačke Victro Breiner, koji je govorio o uticaju umjetne inteligencije u toku izbora u Slovačkoj, gdje je na mnijenje javnosti značajan uticaj imao veliki broj tzv. deepfake videa.

- Okupili smo se u kritičnom trenutku za evoluciju medija. Dinamične prakse nude nove mogućnosti ali i izazove, posebno u kontekstu očuvanja izbornog integriteta kao stupa demokratije. Moderna tehnologija značajno utiče na integritet izbora. Postoje akteri koji rade protiv demokratije. Tokom slovačkih izbora prošle godine medijske organizacije su se našle na novoj liniji fronta, odnosno pojavili su se deepfakeovi. Medijske organizacije su se morale suočiti sa širenjem lažnih snimaka koji su prikazivali političare u neetičnim razgovorima. Strateški su poslane u javnost kako bi napravile haos. Bilo je važno razokriti deepfakeove, a mnogi mediji su se morali brzo prestrojiti kako bi proaktivno djelovali i zaštitili izbore i demokratiju - kazao je Breiner.

Breiner navodi da ljudi koji su reagirali na deepfake sadržaj su bili iz medijskih organizacija, ali da je pred njih postavljen ogroman izazov.

- Dolazak AI tehnologije predstavlja veliki izazov za novinarstvo. Sve zajednice se trebaju informirati o ovom problemu, a mediji se moraju potruditi da održe pouzdanost svog rada, odnosno moraju biti sposobni da odgovore na sintetičke medije. Slovački izbori su pokazali potencijal da se digitalni sofisticirani alati koriste u ove svrhe. U Slovačkoj se deepfakeovi smatraju naporima Rusije da se manipulira javnim mnijenjem kako bi se izbori usmjerili u korist stranaka koje podržavaju vanjsku rusku politiku u Slovačkoj. Lakoća s kojom su njihove kampanje prošle preko granica su zabrinjavajuće i zahtijevaju brz odgovor. Moramo se suočiti s novom realnošću. Palo je povjerenje u našu vladu na 14 posto, a nedavne ankete pokazuju da se Rusija smatra manjom prijetnjom od SAD-a. Primijetili smo mnoge nedostatke u zakonima, a nepostojanje stroge regulative dovelo je do širenja dezinformacija i nepovjerenja - objasnio je Breiner.

Rukovodilac sektora za programske sadržaje i prigovore RAK-a Azra Maslo u svom obraćanju napominje da "moramo biti arbitri istine u svakom trenutku kako bi mogli odgovoriti na moderne tehnološke izazove i kako bi održali regularne izbore".

- Unaprjeđenje kompetencija svakog pojedinca je od izuzetne važnosti, dok iz ugla medija nemamo konkretne i izričite ovlasti. Sam koncept dezinformacija nije u nadležnosti regulatora, ali istina je da nove tehnologije donose veliki broj dezinformacija. Evropski regulatorni okvir u borbi protiv ovakvih sadržaja donio je zakone i mehanizme koji prepoznaju odgovornost u borbi protiv štetnih sadržaja. Potražuje se i označavanje deepfake sadržaja, a traži se i određena doza odgovornosti svih uključenih aktera - kazala je Maslo.

Napominje da su sve ove regulative nove u Evropi i tek će se vidjeti kako će se odvijati implementacija novih zakona. Također tek treba vidjeti šta je potrebno uraditi u BiH i kako kod nas uvesti regulative. Kako je kazala, BiH zaostaje u regulaciji elektronskih i online medija, ali nada se da će zbog šanse koja se otvorila BiH za pristup EU, ovim problemima uskoro pristupiti na odgovarajući način, kako bi BiH sustigla sve promjene koje se dešavaju u svijetu.

Prof . dr. Amila Akagić je prikazala istraživanje o vještačkoj inteligenciji u kojem su prikazani uticaji umjetne inteligencije na izbore i koje su posljedice takvog djelovanja. Osvrnula se na medijske članke iz 2023. i 2024. godine na sve ono što bi umjetna inteligencija mogla da utiče u budućnosti.

- Ne vidim trenutno neke velike probleme, ali naravno to ne znači da ih neće biti i moramo razgovarati o tome kako se zaštititi. Izdvojeni su određeni rizici među kojima su lažne informacije, dezinformacije, cyber- sigurnost i drugo. Zabrinutost dolazi zbog potencijala koje AI ima u pogrešnim rukama. U ovoj godini će na izbore izaći veliki broj zemalja. Očekuje se dvije milijarde glasača diljem svijeta, a ovu godinu već nazivaju AI izborima. Ne zna se kako će AI uticati na izbore, to moramo ispitivati i to bi moglo potrajati desetak godina. Zajedno ćemo se učiti kako se zaštititi - objasnila je Akagić.

Navodi da je sadržaj generisan umjetnom inteligencijom često deepfake, kao što je bio slučaj u Indoneziji, a s druge strane u nekim zemljama umjetnom inteligencijom generisane su slike, u Argentini je AI ostavio uticaj na glasače, a deepfakeovi su korišteni u Pakistanu, Rusiji i Ukrajini.

Dodala je da su neki od primjera uticaja umjetne inteligencije generativni AI, persona botovi, robocalls, deepfakes, cheapfakes, softfakes.

Srđan Traljić je govorio o izborima u BiH i neregularnosti koje se dešavaju u toku izbornog procesa u našoj zemlji, kao i o svim neregularnostima koje Transparency International zabilježi u toku izbora. Kako je kazao, veliki broj prijava na neregularnosti u toku izbora ne urode plodom zbog lošeg zakonodavstva i nedostatka dokaza, zbog čega je CIK nejčešće nemoćan da reaguje.

- Imali smo veliki broj slučajeva širenja mržnje, CIK je u ovakvim slučajevima hrabro postupio i takve stranke skidao sa listi, ali sve to je padalo na sudu zbog nedostatka dokaza. TI BiH je pokušavao izračunati koliko stranke troše na oglašavanje u izbornim kampanjama, ali podaci nisu dostupni, stranke prijavljuju manje iznose od onih koje troše. Ključne političke partije su morale dostaviti CIK-u cjenovnike svojih oglašavanja, ali mnogi to nisu učinili. Ključne političke partije su prikazale oko dva miliona maraka manje od realne cifre - kazao je Traljić.

Dodao je da svi učesnici u izbornom procesu moraju imati jednak pristup medijima, zbog čega je u BiH potrebna bolja regulativa.

- Volje za to nema i svi se odgovorni kriju iza istih priča kao što je slučaj proteklih tridesetak godina. Promjene izbornog zakona su nam zaista bile potrebne i nadamo se da ćemo u budućnosti imati fer i regularne izbore - zaključio je Traljić.