[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/07\/07\/plastika-case.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/07\/07\/100x73\/plastika-case.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/07\/07\/plastika-case.jpg","size":"67.90","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš

Misli iz čega piješ, umjesto plastičnih papirne čaše

Centar za mlade INPUT najavio je početak implementacije projekta 'Misli iz čega piješ', a primarni cilj je prestanak korištenja plastičnih čaša kod kafe automata instaliranih u javnim institucijama na području Grada Zenica.

- U cilju doprinosa očuvanju prirode od plastike, Centar za mlade INPUT pokrenuo je inicijativu za ukidanje plastičnih čaša kod kafe automata na području Grada Zenica. Cilj je da se uvede upotreba papirnih čaša, biorazgradivih, koje bi u potpunosti zamijenile plastične čaše.

Plastične čaše napravljene su od bisfenola A i polipropilena. BPA poliugnjenik koristi se i za izradu flaša i pakovanja za hranu.

Plastične posude napravljene od BPA otpuštaju pojedine hemikalije, kad se u njih sipa vrela tečnost. Te hemikalije mogu dovesti do gojaznosti i drugih zdravstvenih problema - navodi se iz Centra.

BPA direktno utječe na hormone u tijelu, što ugrožava reproduktivno zdravlje i zdravlje mozga. To, također, pogađa i alfaćelije koje su zadužene za proizvodnju insulina. Kao rezultat, utječe i na nivo glukoze u tijelu. To su samo neke od posljedica i neželjenih dejstava koje plastika ima na naš organizam.

Ako se trudnice izlažu velikoj količini BPA, to može utjecati na razvoj bebe u stomaku. On pogađa nerođenu bebu u najgorem mogućem smislu.

- Želimo utjecati na nadležne institucije da traže od vlasnika kafea, koji imaju instalirane kafe automate, da prestanu koristiti plastične čaše i uvedu papirne koje su biorazgradive. Također, molimo vlasnike kafe automata da uvedu papirne čaše za kafu - ističe se.

Opće poznato je, koliko je plastika, prisutna u prirodi i da traje više od 400 godina, dok se u moru nikad ne razgradi.

Najefektivniji način suočavanja s problemom jeste spriječiti dospijeće plastike u mora.  Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine najveću skupinu otpada na morskim obalama, a skoro polovina cjelokupnog otpada u morima su proizvodi poput plastičnog pribora za jelo, plastičnih boca, filtera za duhanske proizvode ili štapića za uši.

Posljedice korištenja plastike za jednokratnu upotrebu vidljive su svuda, na morskim obalama i u morima. Plastični otpad sve više zagađuje mora te bi, prema istraživanjima, do 2050. u morima moglo biti više plastike nego riba.

'Misli iz čega piješ' provodi se uz podršku projekta 'Misli o prirodi!' koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!