Javna ustanova Centar za djecu i odrasle s posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona dobila je Vojt terapeuta Melisu Čančar, koja je ujedno i prvi terapeut te vrste u Federaciji BiH.
Riječ je o metodi sa novim pristupom i principom u re/habilitaciji korisnika fizioterapeutskih usluga prema njemačkom modelu originalnog i jedinstvenog Vojta koncepta, principu refleksne lokomocije.
U procesu re/habilitacije, za uspješno provođenje Vojta terapije potrebna je suradnja roditelja koji postaju terapeuti svom djetetu i pomažu mu provodeći naučene vježbe kod kuće. Tako je fizioterapeutkinji Čančar najveći motivator u profesionalnoj karijeri njena kćerka sa poteškoćom u motornom kretanju.
Čančar je dobila zvanje međunarodno priznatog certificiranog Vojt terapeuta, a prema podacima kojima se raspolaže, prvog u Federaciji BiH, sa Akademije za razvojnu rehabilitaciju iz Zagreba.
Cilj terapije je aktivirati urođene motoričke obrasce, pri čemu, također, dolazi do aktivacije vegetativni funkcija, kontrakcija poprečnoprugaste muskulature, kao i do aktivacije glatke muskulature (kao što su npr. kontrola mokraće bešike i crijeva, disanje, aktivacije facijalne muskulature, pokreti očnih jabučica i sl.)
Inače, profesor Vaclav Vojta (1917.-2000.g.), poznati češki neurolog, tokom rada sa djecom s cerebralnom paralizom utemeljio je princip refleksne lokomocije. Razvio je novi neurorehabilitacijski kompleks nazvan Vojtin princip.
Vojta terapija je bazirana na refleksnoj lokomociji (refleksnom pokretanju), držanju, spontanoj motorici i procijeni primitivnih refleksa.
Refleksno okretanje i refleksno puzanje sadrže sve ključne momente ljudskog upravljanja i pokretanja od hvatanja, okretanja, putanja pa sve do slobodnog, uspravnog hoda, saopćeno je iz Centra za djecu i odrasle osobe sa posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.