Život / Turizam

Na drugom panelu "Medijska komunikacija turističke ponude'', koji je održan u četvrtak u Mostaru u sklopu konferencije "Mediji i turizam", istaknuto je kako medijsko komuniciranje igra ogromnu ulogu u turističkoj ponudi i kako se u današnje moderno doba i vrijeme novih medija svi resursi i sve vrste medija moraju iskoristiti u poboljšanje turističke slike i privlačenje većeg broja turista u Bosnu i Hercegovinu.

Menadžer za komunikacije USAID Turizam Gorčin Dizdar započeo je panel izlaganjem o projektu USAID Turizma gdje je naveo kako je riječ o petogodišnjem projektu koji je fokusiran na razvoj turizma, kao i ostalih popratnih sadržaja te da je značajan fokus projekta na marketingu i radu s medijima.

- Tradicionalni mediji su dugo vremena bili jedini način suradnje, a pojavom interneta se to promijenilo. Danas imamo direktno sudjelovanje u stvaranju sadržaja u turizmu gdje se dolazi do faze društvenih medija i stvaranja sadržaja od velikog broja osoba. Društveni mediji su na putu da postanu značajniji od tradicionalnih medija, a već sljedeća faza je faza umjetne inteligencije, gdje se već danas preko ChatGPT-a ili sličnih alata kako provesti dan na nekoj lokaciji. Umjetna inteligencija može dati vrlo kvalitetne odgovore, ali tu se opet pojavljuje nova relevantnost tradicionalnih medija jer umjetna inteligencija povlači sve informacije od dostupnih izvora, a to su upravo tradicionalni mediji - kazao je Dizdar.

Direktorica Pino Nature Hotela i agencije Relax Tours Aida Terzić naglasila je kako sinergija između medija i turističkih djelatnika može napraviti pomak "da nam se turizam ne događa nego da se organizira prema krajnjim korisnicima." 

- To može pomoći i BiH da se pozicionira na turističkoj mapi svijeta gdje joj je i mjesto. Kao agencija gajimo posebne odnose s medijima (...), a mi smo tu i za njih za sve podatke koji su im potrebni. To je jedna dvosmjerna komunikacija, a moj stav je da treba biti ovakvih konferencija više. Turizam treba biti pokretač, turizam pokreće i ostale grane, njih 67, a vidjeli smo to kad je bila pandemija koronavirusa. S medijima smo onda brzo djelovali na vlast gdje se uspjelo u tome da se ne zatvore brojni hoteli i ostali turistički objekti i da se ne gube radna mjesta - istaknula je Terzić.

Kako je kazala, BiH je brojnim turistima bila tranzitna zona na Balkanu, ali se to promijenilo.

- Turisti su se zadržavali možda dan-dva i vodili su ih strani vodiči, a to se na svu sreću posljednjih godina sve više mijenja. Mi se trudimo da zadržimo turiste što duže, da se djeluje u smjeru sinergije, da im se ponude veći broj sadržaja. Poredila bih našu državu s Austrijom s kojima imamo ogromne sličnosti u ponudi, Austrija je brojila 80 milijuna noćenja, dok BiH svega 3 milijuna. Baš kao i Austrija možemo ponuditi turizam kroz čitavu sezonu, ne samo ljeti. Imamo planine, rijeke, jezera, imamo priliku raznim oblicima turizma popuniti sadržaj  te da tako razvijemo turizam od kojega bi BiH mogla "živjeti" čitavu godinu - smatra Terzić.

Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić složio se da je turizam veoma bitan u pokretanju svih gospodarskih grana u BiH i kako je to Komora shvatila te proaktivno sudjeluje u raznim strategijama vezanih uz turistički sektor.

- Većina ključnih aktera još nije pročitala strategiju turizma u BiH i to me zabrinjava, a to je razlog što nam se turizam "samo događa". Imamo što imamo, moramo osluhnuti i istraživati kakvi turisti postoje na turističkom tržištu - predložio je potpredsjednik Gospodarske komore FBiH te dodao kako su turisti heterogena grupa za koju se moraju kreirati brojni i različiti sadržaji.

Spomenuo je i kako je Komora prilagodila svoju marketinšku strategiju komuniciranja turizma, da su u suradnji s TrippAdvisorom odradili kampanju gdje su promovirane primarne turističke ponude u Federaciji BiH i na to vezali dodatne sadržaje.

- Ciljali smo na tržišta regije, Turske, Austrije i ostalih zemalja. Bazirali smo ponudu na autohtonom, od avanturističkog turizma do gastronomije. Napravili smo nekih 15 točaka interesa, 15 destinacija na području Federacije i onda smo to potkrijepili raznim promo sadržajima i pričama. Ta kampanja je polučila impresivne poslovne rezultate, imali smo 16 milijuna impresija, 25.000 klikova na oglasni sadržaj, stopa angažmana od 9,54 posto što je premašilo TripAdvisovorov prosjek, a korisnici su imali fantastičnu interakciju s navedenim sadržajem. Ovo govori koliko BiH ima potencijala u turizmu, moramo iskoristiti i blizinu Hrvatske i turista koji dolaze na 50 ili 100 kilometar od nas. Postoje sredstva u EU i programi IPA prekogranične suradnje gdje mi pokušavamo i koristimo dio tih sredstava i u turizmu i to je možda jedan put da bar na jedan ili dva dana dovedemo turiste iz Hrvatske i u BiH - rekao je Šantić.

Direktorica Turističke zajednice Grada Tuzle Amra Jaganjac na panelu je govorila kako od Tuzle, koja se smatra industrijskim gradom, pokušavaju stvoriti sliku "Drugačije turističke destinacije".

- Na dobrom smo putu da Tuzlu predstavimo kao i turističku destinaciju, a ono što je specifično za nas u Tuzli je da smo se trudili prezentirati "što Tuzla nije", a to je da Tuzla nije dosadni industrijski grad, nego grad koji ima što ponuditi, grad koji je drugačiji. Dosta je posla ispred nas, bas kao i ispred svih drugih turističkih destinacija jer taj posao nikada ne završava. Danas turizam nije privilegija samo popularnih destinacija, danas je turizam i pravo i privilegija bilo koje lokalne zajednice. Suvremeni putnik trazi autentična iskustva i mislim da je to prilika za neke sredine koje nisu tradicionalne turističke destinacije gdje se one mogu prometnuti u zanimljive destinacije - mišljenja je Jaganjac.

Osvrnula se na ulogu medija u kreiranju turističke slike, a istaknula je kako danas tradicionalni mediji i dalje imaju veliku ulogu u promoviranju turizma.

- U turizmu se ne smije izignorirati nijedna vrsta medija, jer danas bilo tko od nas može da preuzme ulogu novinara, blogera, influencera ili marketinskog radnika. Sve je to omogućio mobitel kao uređaj preko kojega se vrlo lako može objaviti neki sadržaj koji onda može doći do velikog broja korisnika. Današnje generacije će prije vjerovati nekom vršnjaku blogeru koji je nešto snimio šetajući kroz grad, nego što će vjerovati našem npr. odrađenom turističkom promo videu u kojega je uloženo mnogo truda - izjavila je direktorica TZ Grada Tuzle.

Spomenula je i kako je za turističke djelatnike i turizam u BiH problem i izazov nedostatka relevantnih resornih institucija na federalnoj i državnoj razini.

- Bojim se da ne zapadnemo u narativ problema i svega što ne valja, mi moramo raditi na tome da se te negativne stvari mijenjaju. Često su problemi alibi za nerad i pasivnost i bojim se dok polazimo od toga da nećemo puno uraditi. Napor ljudi koji rade, pojedinaca i lokalnih zajednica, je svojevrsni bunt prema neradu. Pozdravljam svaki pokušaj brendiranja malih sredina i vjerujem da će se to kasnije sve integrirati, turisticki djelatnici se žale umrežavati i razmjenjivati iskustva. Dok god nemamo orkestrirani i dirigiran pristup s razine države mi na lokalnim razinama ne smijemo prestat raditi i truditi se. Naši rezultati će vjerojatno natjerati državu da krene raditi jer turizam se danas ne može ignorirati kao gospodarska grana. Kad turizam stane ne stane samo hotelijerstvo i ugostiteljstvo, već sve ostale grane - kazala je Jaganjac.
 

Direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel rekao je kako mostarska Zračna luka veliki dio svog rada zasniva na turističkom sektoru.

- Što se tiče Zračne luke Mostar mi smo uglavnom oslonjeni na turizam jer je Hercegovina turistička regija. Ove godine imamo prvu put šest stalnih zračnih linija, a za iduću godinu se nadamo bar deset. Jedan manji dio je prilagođen za naše ljude koji rade vani, a ostalo je sve turizam. Ranije je rad naše zračne luke bio uglavnom vezan za Međugorje, a danas je Zračna luka Mostar oslonjena na brojne turiste koji dolaze u čitavu Hercegovinu. Turizam je naš primarni dio posla - potvrdio je Đuzel.

I on je svjestan velike uloge medija u turizmu i stvaranju percepcije u društvu te je dodao kako se posljednjih dvije godine uvelike radi na transparentnoj suradnji s medijima.

- Viđali smo negativne percepcije o Zračnoj luci Mostar, razne naslove kako je u nekom mjesecu prošlo kroz našu luku četiri ili šest putnika. Ušli smo u marketing agresivno i primarno je bilo vratiti povjerenje korisnika. Kada smo dostigli dobar "proizvod" išli smo klasičnim marketingom preko bilboarda pa sve do drustvenih mreza. Suradnju s medijima smo pojačali, odradili smo čitav rebranding, išli smo poštenim pristupom gdje nismo zavaravali ni sebe ni medije, a sve "negativne" natpise smo shvaćali ozbiljno, priznali smo greške i išli smo ih mijenjati.

- Istaknuo bih bitnost ZLM i povezanosti s turizmom. U budućnosti je potrebno imati što više linija kako bi zahvatili veći broj turista, zbog toga je bitno nastaviti s financiranjem Zračne luke Mostar i vjerujem da će to dati pozitivan rezultat - zaključio je Đuzel.

Konferencija "Mediji i turizam" održana je u organizaciji Federalne novinske agencije (FENA) i Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), u partnerstvu s Gradom Mostarom te pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma.