Politika / Regija

Nova crnogorska vlada mandatara Milojka Spajića ne bi u svoj sastav formalno uključila prosrpsku i prorusku koaliciju Za budućnost Crne Gore, ali bi dobila njezinu manjinsku potporu, a njeni predstavnici preuzeli bi dužnosti u nekim drugim institucijama vlasti, poput parlamenta, prenose u srijedu crnogorski mediji.

Tako bi samu vladu mogle činiti Spajićev Pokret Europa sad, Demokratska Crna Gora, stranka lijevog centra bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i stranke manjinskih Albanaca.

Prema dogovoru, koji je prema neslužbenim saznanjima crnogorskih medija prihvatila prosrpska desnica koju predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić, ona ne bi ušla u vladu ali bi dobila mjesto predsjednika parlamenta te dio vodećih funkcija u javnim poduzećima. 

Upravo je Mandić, prema navodima medija, najozbiljniji kandidat za novog čelnika parlamenta, ali bi se navodno njegova koalicija obvezala da neće dovoditi u pitanje vanjskopolitički pravac Crne Gore i da neće potencirati teme koje dijele javnost, poput povlačenja priznanja Kosova, članstva Crne Gore u NATO i pitanje genocida u Srebrenici.  

Portal Javnog servisa RTCG neslužbeno doznaje da bi Demokratskoj Crnoj Gori trebalo pripasti šest ministarstava u novoj vladi, uključujući sektor sigurnosti, dok bi čelnik te stranke Aleksa Bečić zauzvrat trebao odustati od ranije dogovorenog mjesta predsjednika parlamenta.  

Mediji u Podgorici neslužbeno prenose i da Bošnjačka stranka, koja je ranije dogovorila ulazak u Spajićevu vladu, ne prihvaća ovakav “aranžman”, te da je moguće da će ostati u oporbi, dok bi stranke koje zastupaju Albance mogle ući u novu vladu koju će podržati prosrpska desnica.   

Navodi se i da Spajić još uvijek nije razgovarao s čelnikom Hrvatske građanske inicijative Adrianom Vuksanovićem o eventualnoj podršci, ali i da je Vuksanović ranije odbio svaku mogućnost suradnje s prosrpskom desnicom.  

Spajić bi, kako sad stvari stoje, mogao formirati vladu i bez podrške manjinskih stranaka, jer ako se realizira trenutni dogovor s prosrpskom desnicom I Demokratskom Crnom Gorom, njegov kabinet imao bi podršku ukupno  46 zastupnika od ukupno 81 koliko ih je u crnogorskom parlamentu.  

Hina podsjeća da pitanje je bi li međunarodni partneri Crne Gore, prvenstveno SAD, prihvatili aranžman koji podrazumijeva učešće Mandićeve koalicije u vlasti. 

Veleposlanstvo SAD je u više navrata poručivalo da im prosrpska desnica okupljena oko koalicije Za budućnost Crne Gore nije saveznik, te da se “raduju suradnji s vladom čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države.” 

Spajić je prije dva mjeseca dobio mandat od predsjednika Jakova Milatovića za formiranje nove crnogorske vlade. U jednom momentu objavio je kako ima većinsku podršku za svoj kabinet u kojem ne bi bilo članova Mandićeve koalicije. No, nakon te objave Spajić je izgubio podršku dijela zastupnika s liste njegovog Pokreta Europa sad, pa je eventualna podrška u parlamentu postala upitna.  

Glasove podrške pokušao je da pronađe u redovima zastupnika okupljenih oko Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, no taj njegov prijedlog odbio je čelnik Demokrata Bečić, koji je po prvobitnom dogovoru trebao biti predsjednik crnogorske skupštine.  

Spajić se tada okrenuo  prosrpskoj I proruskoj koaliciji Za budućnost Crne Gore i za kratko vrijeme navodno dogovorio njihovu manjinsku podršku svojoj vladi. 

 Milojko Spajić je mandat za sastav vlade dobio 10. kolovoza, a rok da završi taj posao istječe mu 8. studenog. 

Spajićeva populistička stranka Pokret Europa sad pobijedila je na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 11. lipnja. Ta stranka desnog centra, nastala je iz prve vlade koja je formirana 2020., kad je prvi puta nakon 30 godina oporba na izborima porazila Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista.  

Veliki utjecaj na formiranje vlade tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića imala je Srpska pravoslavna crkva, a Spajić je u njoj bio ministar financija.  

Svoj politički uzlet Spajić i njegov prvi suradnik Jakov Milatović, koji je kasnije izabran za predsjednika Crne Gore pobijedivši na predsjedničkim izborima dotadašnjeg predsjednika Đukanovića, doživjeli su kada su u veljači 2021., povećali minimalnu plaću u Crnoj Gori sa 226  na 450 eura.  

Tijekom predizborne kampanje njihovo obećanje bilo je da će prosječnu plaću u Crnoj Gori, koja sada iznosi oko 800 eura, podići na tisuću eura.