Ekonomija

SARAJEVO, 28. mart 2017

Evropljani su zagriženi onlajn kupci, pokazalo je prvo panevropsko MasterIndex istraživanje o e-trgovini i novim metodama plaćanja.

Kako se očekuje rast evropskog tržišta e-trgovine za 45 posto u periodu od 2015. do 2018. godine, Mastercard istraživanje potrošača koje je sprovedeno u više od 20 zemalja u okviru Evropske ekonomske zajednice (EEA) pokazuje da je svaki četvrti Evropljanin sa pristupom internetu kupovao proizvode ili usluge putem interneta bar jednom nedjeljno u 2016.

Dok učešće e-trgovine raste širom Evrope, MasterIndex istraživanje otkriva interesantne razlike među državama u pogledu učestalosti kojom ljudi kupuju preko interneta, vrste artikala koje kupuju i preferiranih načina plaćanja. U vreme kada evropska regulatorna tijela rade na premoštavanju prekogranične e-trgovine, Masterindex istraživanje ukazuje na različite stavove prema kupovini sa sajtova iz drugih zemalja.

Internet korisnici u Velikoj Britaniji najčešće kupuju putem interneta u cijeloj Evropi. Poljaci (9 posto), Litvanci (9 posto) i Italijani (8 posto) svakodnevno kupuju onlajn, i u tome su slični Britancima (8 posto). Ipak, Britanci se ističu kada je u pitanju onlajn kupovina kao redovna nedjeljna aktivnost (41 posto), a za njima slijede Irci (32 posto) i Nijemci (30 posto). Sa druge strane, Finci (17 posto), Estonci (16 posto) i Danci (16 posto) nemaju ustaljenu naviku onlajn kupovine na nedjeljnom nivou.

Istraživanje generalno pokazuje da se onlajn kupovina mnogo češće obavlja na nedjeljnom nego na dnevnom nivou. Ovo može biti posljedica činjenice da ljudi rijeđe onlajn kupuju artikle za svakodnevnu upotrebu. Na primjer, odjeća i obuća predstavljaju daleko najpopularniju kategoriju (prosjek za EEZ je 48 posto), zatim slijede karte (34 posto), elektronski uređaji (33 posto) i knjige (31 posto).

Ipak, stvari koje ljudi najviše kupuju razlikuju se od zemlje do zemlje, a rezultati su ponekad iznenađujući. Britanci koji kupuju onlajn (33 posto) duplo više kupuju namirnice na internetu od njihovih najbližih kontinentalnih susjeda u Holandiji (16 posto), Francuskoj (15 posto) i Belgiji (13 posto). Grci koji kupuju onlajn rezervišu putovanja na daleke destinacije putem interneta četiri puta češće nego njihove balkanske komšije u Hrvatskoj. Također, postoji regionalni trend koji pokazuje da su Finska (31 posto), Švedska (22 posto) i Norveška (22 posto) jedine zemlje u kojima više od petine onlajn kupaca učestvuje u onlajn kockanju.

Stavovi se razlikuju i u pogledu na metodu onlajn kupovine. U Češkoj, Njemačkoj, Holandiji i Poljskoj je onlajn bankarstvo duplo popularnije od plaćanja karticama. međutim, u zemljama kao što su Velika Britanija, Francuska, Španija, Irska i Italija, kartice su najpopularnije sredstvo plaćanja.

Uprkos različitim trendovima, stanovnici Evrope dijele slične brige u pogledu onlajn kupovine. Strah od prevare je glavni razlog zašto ljudi ne kupuju onlajn u svim zemljama gdje je istraživanje obavljeno, a ovaj strah je posebno izražen u zemljama kao što su Grčka (71 posto) i Španija (64 posto), nasuprot Danskoj (46 posto).

Kada je u pitanju prekogranična e-trgovina, za neke narode povjerenje predstavlja veći problem. Francuski onlajn kupci koji nikad ne kupuju iz drugih zemalja skoro duplo češće od Španaca i Italijana navode nepovjerenje u strane sajtove kao razlog za taj postupak, a u poređenju sa Poljacima i Česima čak četiri puta češće.

Uopšteno gledano, glavni razlog zašto ljudi ne kupuju onlajn iz inostranstva nisu nepovjerenje ili brige oko sigurnosti, već dostupnost dobrih opcija u sopstvenim zemljama. Istraživanje pokazuje da 40 posto onlajn kupaca iz Finske i Poljske koji ne kupuju iz inostranstva smatraju da sajtovi za e-trgovinu u njihovim zemljama zadovoljavaju njihove potrebe, a sličan stav su iskazali i kupci u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj.

Kada ljudi odluče da nešto potraže izvan svoje zemlje, najvjerovatnije su ih na to podstakle primamljive ponude (40 posto), a ne samo dostupnosti artikala (32 posto). Najpopularniji artikli kupljeni u inostranstvu su odjeća, aksesoari i obuća (37 posto), a slijede knjige, muzika, DVD i video igre (21 posto).

Zaključak je da postoji jak potencijal za rast prekogranične e-trgovine, s obzirom na to da prosječno više od 40 posto onlajn kupaca u Evropi već obavlja kupovinu preko interneta iz veb šopova van svoje zemlje bar jednom godišnje.