Politika / Regija

Građani Republike Makedonije će sutra, 30. septembra, izaći  na referendum koji bi mogao biti prvi veliki korak u trajnom rješenju dugogodišnjeg spora između Skoplja i Atine o imenu te bivše jugoslovenske republike. Od građana se očekuje da odgovore na pitanje "Da li ste za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Makedonije i Grčke".
Organiziranje referenduma uslijedilo je nakon što su grčki i makedonski premijeri Aleksis Cipras i Zoran Zaev postigli, kako su brojni analitičari nazvali, historijski dogovor o imenu Makedonije, koja bi se trebala zvati Sjeverna Makedonija, a prema postignutom Sporazumu Makedonija zadržava identitet i jezik.

U nedjelju pravo da se izjasni ima 1.806.337 građana, a da bi referendum bio uspješan mora da izađe najmanje polovina upisanih birača plus jedan, odnosno 903.169 i da "za" zaokruži najmanje 451.586 građana Makedonije.

Poznati makedonski novinar Dragan Antonovski, koji je trenutno direktor Makedonske informativne agencije (MIA) kazao je Feni da bi se trenutna situacija u toj zemlji mogla opisati kao predizborna, jer sve izgleda kao da građani trebaju glasati za neku partijsku ponudu između pozicije i opozicije, a ne za nešto što će odrediti budućnost zemlje.

Antonovski je kazao da je Makedonija podijeljena, jer opozicione stranke žele "minirati" ono što nude vladajući, te ističe da vlast nudi evropsku Makedoniju, atlantske aspiracije i priključenje NATO-u i EU.

Ni velike sile nisu ravnodušne, pa tako već duže vremena  u Makedoniji vlada užarena atmosfera oko referenduma i onoga što on sa sobom nosi.

RUSKI ŠPIJUNI 

Visoki ruski službenici došli su u Makedoniju neposredno pred referendum, objavio je nedavno makedonski Alsat-M, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnih službi. Iako njihove aktivnosti nisu službeno poznate - da li su u pitanju susreti sa građanima, sa političkim partijma, propaganda ili širenje dezinformacija, Alsat M neslužbeno doznaje da one mogu biti angažman protiv predstojećeg  referenduma o imenu Makedonije. Alsat-M za ove informacije nije dobio potvrdu od ruskog veleposlanstva niti od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Makedonije te od Uprave za bezbjednost i kontrašpijunažu (UBK). Ova televizija izvještava kako je u julu oko 5.400 Rusa i 6.000 Ukrajinaca ušlo u Makedoniju. Iako je većina njih označila da se radi o turističkim posjetama, Alsat-M javlja da je veliki postotak onih koji dolaze na političke, kulturne, vjerske aktivnosti, sudjelovanje na kongresima, treninzima ili seminarima, kao i trgovine i suradnje u raznim područjima. Sumnju u njihove "turističke" namjere pokazuje i izvješće iz Odjela za analizu i istraživanje pri UBK, do kojeg je Alsat-M došao. Izvještaj pokazuje da su, uglavnom nakon 2016. godine, u organiziranim grupama često pronalaženi bivši ruski KGB agenti, sa političkim i vjerskim aktivnostima u Makedoniji, ne zanemarujući pri tom ni one propagandne.

Ambasada Ruske Federacije u Makedoniji demantovala je sve spekulacije o namjernom miješanju Rusije u unutarnje poslove Makedonije ili bilo kakav skriveni politički plan. "Nemamo informacije o takvim ljudima", kazali su u svom saopštenju. Ni MUP i UBK ne iznose detalje o ruskom utjecaju, eventualnom intenziviranju ruskih aktivnosti i prijetećim indikacijama referenduma. Ministarstvo unutarnjih poslova ukratko je reklo da je sve pod nadzorom.

Alsat-M kaže da se u izvještaju Odjela za analizu i istraživanje pri UBK  konstatira funkcioniranje ruske agencije FSB u Makedoniji kao i nekoliko njenih aktivnosti u Bitoli, Debru i Skoplju. Radi se naime o Saveznoj sigurnosnoj službi Ruske Federacije (rus. Федеральная служба безопасности Российской Федерации), skraćeno FSB, koja je glavna sigurnosna služba i nasljednica sovjetske tajne službe KGB. Nadalje, Alsat-M kaže da FSB, prema izvještaju, surađuje sa svojim sestrinskim organizacijama u regiji, prvenstveno u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Položaj Ruske Federacije u odnosu na referendum o imenu Makedonije problematiziran je  kada je diplomatska misija na društvenim mrežama kritizirala posjete međunarodnih predstavnika u Makedoniji i njihove pozive za izlazak na referendum. Domaće institucije nisu komentirale ove stavove o Moskvi. Američki ministar odbrane James Mattis je  bio u zvaničnoj posjeti u Skoplju. Na aerodromu ga je dočekao premijer Makedonije Zoran Zaev, sa ministricom odbrane Radmilom Šekerinskom. Mattis je ranije rekao da će posjetiti Skoplje da izrazi potporu SAD za predstojeći referendum o imenu Makedonije, ali i zabrinutost zbog mogućeg miješanja Moskve u taj proces. Šef Pentagona je u razgovoru sa novinarima u avionu na putu za Skoplje osudio ruske napore da koristi svoj novac i utjecaj da ojača protivljenje predstojećem referendumu u Makedoniji koji bi mogao da otvori put zemlje da uđe u NATO, prenijeli su svjetski mediji. Mattis je treći visoki američki zvaničnik koji u razmaku od dvije sedmice dolazio u Makedoniju da bi izrazio podršku SAD-a referendumu na kojem će građani 30. septembra odlučivati o promjeni imena države u „Sjeverna Makedonija“, što je osnovni uvjet za euroatlantske integracije. I generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je, poslije njegove posjete Skoplju, izjavio da Rusija vodi propagandnu kampanju preko socijalnih mreža i u medijima u cilju spriječavanja širenja NATO-a. Inače, prije njega u Skoplju su bili i njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski kancelar Sebastijan Kurc, Mogerini, Han i više ministara iz zemalja EU.

SMIŠLJENO IZVANA

Radio Slobodna Evropa piše da je teško rusku propagandu prevenirati.

„Na vojnom poligonu Krivolak puca se оsiromašenim uranijumom; Zaev je rekao da je pravoslavni Albanac; dogovorom o imenu izbirsat će se jedan od najstarijih naroda na svijetu“, samo su neki od naslova objavljenih u elektronskim medijima ili na društvenim mrežama koji se neprekidno dijele usprkos zvaničnom poricanju njihove tačnosti.

- Svrha takvih poruka je sijati strah kao glavnu propagandnu tehniku u kojoj je racionalno u publici potisnuto na štetu emocionalnog, što publiku čini lakim plijenom, podložnu svakoj manipulaciji različitih informacijskih centara - kazao je Marko Trosanovski, iz Instituta za demokraciju u Skoplju. New York Times nedavno je objavio analizu u kojoj, navodeći zapadne diplomate, piše kako se na facebooku svakodnevno pojavljuju 40 novih profila koji potiču i potiču ljude na bojkot referenduma. Te stranice, piše u ovim novinama, potiču izvan Makedonije i slijede isti model ruskog uplitanja na izbore u drugim zemljama.

TREĆI "IGRAČ"

Kako piše Bruno Makaeš, portugalski političar i naučnik, u članku za "Politiko", a prenosi beogradski Blic, Rusija ne želi uspjeh referenduma, ali ona nije jedina. Za stolom je još jedan igrač, tvrdi Makaeš.

- Ljupčo Palevski mi je rekao da je Makedonija bojno polje između dvije sile. "Na jednoj strani je Zapad, a na drugoj Kina". "Kina ili Rusija?", upitao sam ga. "Rusija su samo mišići. Mozak je Kina i novac je Kina. Kinezi žele da izgrade novi Put svile između Centralne Evrope i njene luke u Grčkoj, objasnio je. Način da se zaustavi gradnja tog puta jeste stvaranje konflikta na Balkanu. Palevski je tvrdio da Zapad stvara haos u njegovoj zemlji - podstiče strasti promjenom imena države - kako bi blokirao ili ometao projekat Jedan pojas, jedan put. Ako Makedonija bude bačena u haos (ili dovedena u NATO), Kina će izgubiti jedini dostupni put ka Evropi, jer put može proći samo kroz tri zemlje, a Albanija i Bugarska su već čvrsto unutar NATO - ispričao je Makaeš.

MAKEDONCI I ALBANCI ZAJEDNO

Prema dosadašnjim anketama realno je očekivati da većina glasača podrži Sporazum o izmjeni imena, ali postavlja se pitanje da li će više od 903.000 građana s pravom glasa izaći na referendum, jer većina onih koji su protiv ovog sporazuma odlučit će se da bojkotuju, odnosno da uopće ne izađu na referendum, kazala je makedonska analitičarka i novinarka Katarina Sinadinovska za Fenu.  Stav  pristalica makedonske vlasti je da će referendum uspjeti i zbog toga što su Makedonci i Albanci na istoj strani! Oni su se ujedinili još 2015. godine kada su prosvjedovali protiv bivše vlasti i premijera Nikole Gruevskog te tako izrazili volju naroda ne dozvolivši nacionalnu podjelu.

Ipak u nedjelju, 30. septembra, neće biti sve poznato u vezi s imenom ove bivše jugoslovenske republike. Naime, i ako većina građana odgovori da je za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke, uslijedit će druga faza tog procesa.

Naime, Sobranje mora verificirati validnost referenduma i potvrditi odluku građana. Nakon toga slijedi i odluka grčkog parlamenta o prihvaćanju sporazuma. Dio javnosti i političkih struktura i u toj zemlji protivi se sporazumu sa sjevernim susjedom, što bi također moglo zakomplicirati ishod tog historijskog procesa.