Ekonomija

Izvršni direktor Vijeća stranih investitora (FIC) BiH Nedim Makarević rekao je Feni da njemačka industrijska kriza sve snažnije pogađa privredu Bosne i Hercegovine, te da slabljenje potražnje, pad narudžbi i redefinisanje poslovnih odnosa s njemačkim partnerima zahtijevaju hitnu reakciju domaćih izvoznika i kreatora ekonomskih politika.

Makarević je u svojoj analizi, govoreći o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama njemačke krize na bh. privredu, istakao da se industrijski pad u Njemačkoj, posebno u autoindustriji, direktno reflektuje na bh. dobavljače.

-Slabija industrijska tražnja u Njemačkoj (posebno autoindustrija i mašinstvo) smanjuje narudžbe našim dobavljačima komponenti, metala, električnih kablova, namještaja i drvnih finala. Njemački industrijski output je u septembru-novembru bilježio osjetne padove, što se direktno prelijeva na dobavljačke lance u BiH – naveo je Makarević.

Izvozno okruženje je, prema njegovim riječima, nepovoljno -  Njemačka je dvaput zaredom bila u padu BDP-a, a zvanične projekcije rasta za 2025. spuštene su na ~0,2–0,3 posto. To znači slabu uvoznu potražnju i veću cjenovnu presiju prema bh. dobavljačima. Uz to, Njemačka se suočava s visokim troškovima energije, slabim investicijama i pritiscima na produktivnost.

Drvna industrija BiH zabilježila je pad izvoza od oko 15 posto prema Njemačkoj, dok su automobilske komponente i elektro-kablovski sklopovi pogođeni smanjenjem proizvodnje u njemačkoj autoindustriji.

-Mašinstvo i oprema, građevinski materijali, slabija građevinska aktivnost u Njemačkoj i pad potrošnje za namještaj i uređenje doma utiču na naše izvoznike – dodao je Makarević.  

Njemačke firme, kako je dodao, ne otkazuju ugovore, ali ih redefinišu – kraći rokovi, češće revizije cijena i pomjeranje planiranih narudžbi.

- Pojedini kupci prelaze na „dual-sourcing“ i diversifikuju dobavljače unutar CEE regiona, što je šansa, ali i konkurencijski pritisak za BiH – smatra Makarević.   

Bh. proizvodi su cjenovno konkurentni, ali to više nije dovoljno. Makarević napominje da su potrebni certifikati, dizajn, logistika i serije po mjeri.

- U sektorima s padom potražnje (namještaj, građevinski elementi) prednost imaju proizvođači s višom dodanom vrijednošću (dizajn, serije po mjeri, „just-in-time“ logistika). Njemački pad u namjenskom drvnom/namještaj segmentu naglašava potrebu prelaska s poluproizvoda na brendirane finale – naglasio je Makarević.   

FIC, prema njegovim riječima, već radi na širenju izvoza prema CEFTA regionu, EFTA zemljama i nišnim EU tržištima. Također, selektivno se širi izvoz prema GCC, UK i SAD u segmentima gdje imamo komparativnu prednost (metal/elektro podsistemi, IT usluge, medicinski potrošni materijal, pametni namještaj).

Makarević je u svojoj analizi naveo sektore koje BiH mora strateški razvijati – metalske/elektro i napredne komponente za više industrija, IT, agro-preradu, zelenu energiju i opremu, farmaceutsko-pakirnu i ambalažnu industriju, te turizam i nearshoring usluge.

Govoreći o tome kako kriza u Njemačkoj utiče na doznake i potrošnju u BiH, Makarević je rekao da bi u slučaju „daljnjeg hlađenja njemačkog tržišta rada“, doznake iz dijaspore mogle pasti do 15 posto, što bi direktno uticalo na potrošnju u BiH.

- Ipak, polazna osnova je visoka: prilivi su u 2024. i dalje bili više od 2,3 milijarde američkih dolara (WB metodologija), pa i u blažem padu ostaju značajni za potrošnju i servisiranje kredita domaćinstava – dodao je Makarević.  

Makarević je u zaključku naveo pet preporuka FIC-a za bh. privredu -  širiti izvoz na više tržišta (uz podršku brendiranju i certificiranju), prodavati proizvode s većom vrijednošću, ulagati u rad, tehnologiju i efikasnost, iskoristiti prilike u zelenoj tranziciji, te povezati dijasporu s domaćim investicijama.

Njemačka je jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine i značajna pokretačka snaga cijele Evropske unije, pa se kriza u toj zemlji odražava i na druge zemlje EU i šire.