Sredinom januara Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske donijela je Pravilnik o evidenciji pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama i precizno definisala prava i obaveze onih koji žele da budu uključeni u ovaj proces. Pravilnikom se uređuju način vođenja, sadržina i forma evidencije pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama kod Komisije za hartije od vrijednosti RS, uslovi za upis podataka u evidenciju, javna objava podataka iz evidencije i promjena upisanih podataka u evidenciju. Nažalost, Federacija BiH još ništa nije uradila po tom pitanju i to će biti veliki problem i za samu državu BiH jer ove godine nam dolazi MONEYVAL.

U Pravilniku o evidenciji pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama se pojašnjava da posrednici mogu biti registrovana preduzeća i preduzetnici koji mogu da čuvaju i upravljaju virtuelnim valutama, da organizuju platformu za njihovo trgovanje, da ih razmjenjuju i prodaju. Pravilnik je sredinom januara donijela Komisija za hartije od vrijednosti (HoV) Republike Srpske.

Boris Majstorović, suvlasnik i izvršni direktor Balkan Crypto Exchange (BCX), iz Banje Luke, koja je prva kriptomjenjačnica i berza u regionu, za magazin Start BiH podsjeća kako je još prošle godine u RS-u usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu i hartijama od vrijednosti koji je stupio na snagu 5. oktobra 2022. koji je propisao ko su pružaoci usluga virtualnih valuta, šta su virtualne valute, itd. Prema njegovim riječima, taj zakon je predvidio i podzakonske akte, između ostalog i Pravilnik, odnosno neki vid registra da se tačno zna ko ispunjava minimalne uslove za pružanje usluga povezanih sa virtuelnim valutama. Zakonom je, pojašnjava nam, predviđeno da se ta dokumentacija dostavlja Komisiji za hartije od vrijednosti kao regulatoru u Republici Srpskoj. Na ovaj način će se sada konačno znati ko ispunjava navedene uslove i ko se može baviti virtuelnim valutama.

Kada je riječ o poboljšanjima koja donosi pomenuti pravilnik, naš sagovornik ističe tri bitne stvari. Prva je, kaže on, da su na ovaj način zaštićeni investitori do određene mjere na način da pružalac usluga sada po Zakonu mora upozoriti samog investitora oko rizika koji se odnosi na samo ulaganje u kriptovalute. Druga bitna stvar je što je sada definisano i da pružioci usluga moraju imati račun Posebnih namjena otvoren u banci, što znači da novac samih klijenata, odnosno avansi za kupovinu kriptovaluta moraju biti izdvojeni od imovine pružaoca samih usluga što je, kako ističe Majstorović, bitno u slučaju nekog stečaja ili likvidacije jer u tom slučaju imovina klijenata ne može biti ugrožena pa to na određeni način pruža zaštitu investitoru. Prema njegovom tumačenju, treća i najbitnija stvar je što će se napokon znati ko se bavi i ko ispunjava uslove da se bavi kriptovalutama. On potom pojašnjava kako će se tržište bar donekle urediti na način da se ne može svako baviti ovom djelatnošću jer je to poprilično rizično jer trgovanje kriptovalutama zahtijeva određeno znanje i iskustvo, pogotovo vezano za sprečavanje pranja novca.

- Napokon, sada ćemo znati koja su to pravna i fizička lica koja pružaju ove usluge. To je dobra stvar i za investitore jer će na sajtu Komisije za HoV moći vidjeti koje su to firme koje se ovim bave ozbiljno u smislu ispunjavanja propisanih uslova. Podsjećam da je Zakon propisao da svi moraju u roku od 30 dana od stupanja na snagu Pravilnika da se evidentiraju kod Komisije. U suprotnom. krše zakon, a predviđene su i određene prekršajne prijave. Mi imamo sjedište u Banjoj Luci, ali poslujemo na teritoriji cijele BiH. Nažalost, Federacija BiH još ništa nije uradila po tom pitanju i to će biti veliki problem i za samu državu BiH jer ove godine nam dolazi MONEYVAL (Komitet eksperata Vijeća Evrope zadužen za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma, op. aut.) u kontrolu i evaluaciju regulative oko pranja novca. Jedan od uslova će sigurno biti i regulacija vezana za kriptovalute. Evo, RS je bar nešto uradila po tom pitanju, ali FBiH nažalost nije još ništa - otkriva Majstorović.

Zbog manjka regulative cvjeta crno tržište

Naš sagovornik, međutim, na zanimljiv način pojašnjava da to što nešto još uvijek nije regulisano ne znači i da je zabranjeno. Ističe kako BCX radi već pet godina na bazi postojeće regulative koja je vezana za sprečavanje pranja novca bez obzira što ne postoji eksplicitno pojašnjenje koje se odnosi na kriptovalute. Prema njegovim riječima, problem je predstavljala politika, odnosno prenos nadležnosti. Naime, čekalo se da prvo entiteti usvoje određenu regulativu, a onda da se na nivou BiH usvoji krovni zakon o sprečavanju pranja novca.

- Ali to je trebalo uraditi još prije nekoliko godina. Elektronski novac, kriptovalute i druge stvari - pojavile su se mnoge nove stvari u međuvremenu koje stari zakon nije detaljno obuhvatio. Zbog svega toga cvjeta crno tržište, a to je najgore što se može desiti i zato je ovaj pravilnik korak naprijed da se tržište pokuša urediti. Sada se trgovina odvija i po kafanama gdje neko nekome da određeni novac koji može biti prljav ili neku prljavu kriptovalutu koja je korištena za nelegalne radnje, a niko nema uvid u tu transakciju. Međutim, kada to radite preko neke ovlaštene firme, koja ima obučene ljude, koja ne radi sa kešom, sa kompanijama koje imaju jako skupe analitičke alate za praćenje kripto-transakcija onda znate i šta i od koga kupujete, znate da je to zakonito - upozorava Majstorović, uz poruku kako je sada na vlastima da krenu u implementaciju, ali i kažnjavanje onih koji posluju na crnu, odnosno nisu evidentirani za trgovinu.

Regulativa, međutim, ni na globalnom nivou ne prati brzinu kojom se razvija tržište kriptovaluta. U BCX vjeruju da su uzrok tome izrazito negativne globalne okolnosti poput rata u Ukrajini, visoke inflacije i energetske krize što su problemi koji su trenutno u fokusu političara zbog čega kaska i usporava donošenje zakonskih rješenja u oblasti kriptovaluta.

- Prije nekoliko godina je Evropski parlament usvojio u formi nacrta uredbu MICA (Markets in Crypto-Assets) koja bi ove godine trebala biti usvojena na nivou cijele Evropske unije. Njom će se detaljno definisati sve što je vezano za kriptovalute. To će biti veliki korak unaprijed. Trenutno to rade zemlje pojedinačno, ali različitim tempom. Kada dobijete licencu ona će važiti za cijelu EU - navodi Majstorović.

Kako tvrdi naš sagovornik, posljedica slabe regulacije je i pad druge najveće svjetske kriptoberze FTX kada su nestale milijarde dolara investitora, a koja je bila registrovana na Bahamima.

- Regulator nije to pratio. FTX je stoga koristio novac investitora za neke vrlo rizične investicije bez saglasnosti samog investitora što je neprihvatljivo. Ne smijete koristiti novac klijenta bez njegovog odobrenja. Upravo to će, između ostalog, biti regulisano i ovim pravilnikom u RS - ističe on.

Prevaranti zloupotrebljavaju popularnost kriptovaluta

Velika hapšenja vezana za kriptovalute su se nedavno desila i u regionu, tačnije u Srbiji i Bugarskoj. Majstorović kaže da, kada je nešto u fokusu interesovanja kao što je to slučaj sa kriptovalutama posljednjih nekoliko godina, uvijek postoje pojedinci sa druge strane zakona koji to pokušavaju zloupotrijebiti. Upravo to se desilo i u pomenutim zemljama. Prevara ili tačnije pokušaja prevare ima i u Bosni i Hercegovini.

- Mogu vam navesti primjer koji se konkretno nama desio, a koji smo prijavili Odjeljenju za visokotehnološki kriminalitet RS. Neko je napravio  identičnu našu stranicu na društvenim mrežama. Doslovno sve su iskopirali, a onda su poslali svim našim pratiocima neku ponudu. To je „fishing“. Obećava se neka laka i brza zarada što je nevjerovatno naivno, ali, nažalost, neki ljudi nasjedaju na te prevare. Isto tako imate neke lažne call centre koji nude nove kriptovalute, garantuju visoke zarade, a sve je zapravo laž. Prevaranti jednostavno iskorištavaju popularnost kriptovaluta za obmanjivanje ljudi koji su slabo edukovani u smislu poznavanja kriptovaluta - upozorava Majstorović.

Naš sagovornik otkriva i kako je BCX već podnio zahtjev Komisiji za HoV pa očekuju da budu prvi registrovani. Zanimljivost predstavlja i podatak da je  Pravilnik predvidio da se i fizička lica mogu baviti kriptovalutama pod uslovom da registruju svoju djelatnost kao „samostalni preduzetnik“ i da, naravno, ispunjavaju uslove vezane za sprečavanje pranja novca.

- Na našoj platformi trenutno ima oko 15.000 aktivnih korisnika. Pouzdane procjene naših partnera, najvećih svjetskih kriptoberzi, govore da je oko 110.000 ljudi u BiH koji imaju ili su imali kriptovalute. Mi smatramo da je budućnost kriptovaluta svijetla, inače se time ne bi ni bavili. Kao što je danas internet postao nezamjenjiv, isto tako vjerujemo da će u narednih pet do deset godina većina poslovanja biti nezamisliva bez „blockchain“ tehnologija, a upravo je to tehnologija na kojoj su zasnovane kriptovalute. Kriptovalute su budući internet - poručuje Majstorović na kraju razgovora.