Život / Okoliš

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

„Brodska platforma za sakupljanje i procesuiranje plutajućeg plastičnog otpada i istekle nafte u more“ nastala je kao inovacija, patent, u prvom momentu, na sve izraženije posljedice istakanja nafte u morsko okruženje. Ubrzo, kada je postalo jasno da plutajući plastični otpad na površini mora i okeana uništava kompletan morski život, nastala je potreba da se konstruiše posebna platforma za efikasno sakupljanje i procesiranje plutajućeg plastičnog otpada. Iza ovog zanimljivog patenta, od potencijalno globalnog značaja, stoji bh. inovator i profesor iz Bihaća Ljubomir Samardžija.

  SAKUPLJANJE I PRERADA OTPADA

Najveći problem kod plastičnog otpada čine dijelovi veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara, koji ulaze u prehrambeni lanac morskih životinja zbog čega one najčešće ugibaju, naročito mladunci morskih sisara, ptica i male ribe, pojašnjava Samardžija za magazin Start BiH. Prema njegovim riječima, Brodska platforma funkcionalno objedinjuje potrebu da se odmah započne sa sakupljanjem plastičnog otpada sa površine mora, kako većih, tako i malih dimenzija kroz dvije mreže koje sakupljaju nakupljeni otpad, odmah ga razvrstavaju prema vrsti i sve usmjeravaju transportnim trakama do postrojenja za njihovu reciklažu. Upravo originalan način sakupljanja plastičnog otpada, njegove prerade u granulat i način transporta govori u prilog da je Brodska platforma jedan od najboljih načina efikasnog sakupljanja plutajućeg plastičnog otpada sa površine mora i okeana. Ako je već tako, zašto nikada nije došlo do realizacije ovog projekta?

- Vjerovatno je odgovor u činjenici da plastični otpada na površini mora i okeana nema vlasnika, nikoga ne možete okriviti, ne omogućava ostvarivanje većeg profita, a nije ni tako jednostavan. Zbog toga Brodska platforma mora naći zajednički interes, kako UN, EU, jačih međunarodnih fondova za zaštitu okoliša, kao i privatnih donatora koji će uložiti ne mala, ali niti prevelika sredstva za izradu platforme. Filozofija našeg globalnog ponašanja, da je to problem nekog drugog, onemogućuje njegovo plansko uklanjanje. Isti je problem i sa klimatskim promjenama. Svi mislimo da je naša emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova minimalna, nebitna u odnosu na druge iako je svaka emisija velika jer se ona kumulira iznad naših glava, što sve zajedno čini pojam kojeg nazivamo klimatskim promjenama.  Proces sakupljanja i procesiranja plastičnog otpada će trajati decenijama, čak i da se odmah pristupi njegovom sakupljanju. Procijenio sam da ovaj proces zahtijeva angažovanje na dobrovoljnoj osnovi većeg broja sudionika te sam, zajedno sa suprugom Silvanom, odlučio da Brodsku platformu besplatno stavim na raspolaganje svjetskoj ekološkoj zajednici - kaže Samardžija.

Brodska platforma funkcioniše tako što koristi lakšu specifičnu težinu i nafte i plastičnog otpada koji pluta površinom vode, nakon čega se mrežama uronjenim i do 2-3 metra ispod površine vode, elevatorom, sakupljeni plastični otpad prebacuje na platfromu, odakle se razvrstava i transportnim trakama usmjerava prema dvije vrste uređaja za preradu plastike u granulat koji se pakuje u klasične vreće od po jedne tone.

- Za razliku od plastičnog otpada, istekla nafte se usmjerava, kretanjem brodske platforme uz vjetar, odnosno uz morsku struju prema pumpama, a potom prema kontejnerima za skladištenje prikupljene nafte. Na Brodskoj platformi postoje predviđeni mehanizmi za sakupljanje nafte u uslovima niskih temperatura. Ukoliko istekla nafta spada u tešku naftu koja može biti guste, ljepljive konzistencije, to u običnim uslovima onemogućuje usmjeravanje istekle nafte prema pumpama, a potom i prema kontejnerima za sakupljanje prikupljene nafte - pojašnjava naš sagovornik.

U MORU JE VIŠE PLASTIKE NEGO RIBE

S obzirom da se plastični otpad sakuplja i prerađuje u granulat, ovaj način  sakupljanja putem Brodske platforme je ne samo najekonomičniji nego i najefikasniji način sakupljanja i prerade plastičnog otpada koji je do sada poznat u svijetu, uvjerava nas Samardžija. Kako kaže, jedino ovaj tip Brodske platforme omogućava ciljano sakupljanje plastičnog plutajućeg otpada koji pluta u ogromnim veličinama i čini otoke smeća. Pojedini otoci smeća, poput onih u Tihom oceanu, imaju veće dimenzije od pojedinih zemalja kao što su Teksas (SAD) ili čak Francuska.

- Veličina otoka smeća opredijelila je naučnike i morske ekologe da izjave da i kad bi ovog trenutka započeo proces sakupljanja on ne bi mogao biti uklonjen za sljedećih 50 godina. Ukoliko se ozbiljno ne bude rješavao ovaj problem, do 2050. godine, u morima i oceanima će biti više plastike nego riba. Iz tog razloga je EU donijela nekoliko direktiva o trajnoj zabrani proizvodnje jednokratne plastike na području EU. Nema odgovora šta raditi sa pet poznatih otoka smeća na površini velikih oceana. Platforma je predviđena da ima širinu mreža od oko 12 metara. Zbog procesa sortiranja sakupljanog plastičnog otpadam kao i primjene dva uređaja za reciklažu plastike, Brodska platforma bi bila dužine najmanje 60 metara. Prednost leži i u činjenici da postojeći stari brodovi tipa katamaran mogu biti opremljeni sa dodatnom namjenskom opremom što bi pojeftinilo ovaj projekat - navodi naš sagovornik.

DRŽAVA PATENTIRALA SAMO NEZAINTERESOVANOST

Brodska platforma je patentirana prije 12 godina, nagrađena je sa 12 medalja na raznim međunarodnim izložbama inovacija, među kojima su zlatne medalje u Štokholmu, Seulu, Briselu, Zagrebu, srebrena u Kuvajtu... Veća podrška države bila bi vjetar u leđa domaćim inovatorima.

- Nevjerovatno zvuči da sam se nekoliko puta obraćao asocijacijama u BiH koje zastupaju investitore s onima koji mogu nešto ponuditi. Još niko nije napravio portal sa popisom svih inovacija koje su bile izložene na međunarodnim izložbama. Takvih patenata u BiH ima više od 300. Naša privreda nije u stanju izbaciti novi proizvod. Neki vlasnici preduzeća nisu htjeli odgovoriti na mail i ako je njihov proizvodni proces blizak ponuđenoj inovaciji. Za neke inovacije imam idejni projekat i on im nije bilo dovoljan da se obave preliminarni razgovori. Najvećim dijelom naši privrednici rade lohn poslove sa najjednostavnijom doradom. Tako je i sa komorskim sistemom. Najrazvijenije zemlje svijeta ne izlažu na međunarodnim sajmovima inovacija ili vrlo malo, ali ih organizuju. Dolazimo im na noge sa gotovim idejama i projektima. Plasman svojih inovacija regulisali su u sklopu velikih firmi i imaju normative kako nagraditi inovatora - kaže Samardžija koji ujedno i vodi Udruženje „Čovjek i prirodni resursi“, osnovano 2013. godine.