U Muslimanskom kulturnom centru(MKC) u Ljubljani sinoć je otvorena izložba pod nazivom "30 godina od genocida u Srebrenici – sjećanja svjedoka koji danas žive među nama". Izložba je multimedijalnog karaktera- ona osim video i foto priča preživjelih svjedoka genocida predstavlja i lične predmete koji ih vežu za to vrijeme.  Neki od njih tada su imali  i jednu godinu, većina nije bila ni punoljetna. Svaka priča zapravo je priča za sebe.  Danas su svi oni državljani Slovenije koja ih je primila i pomogla da postanu ono što jesu, sa svojim porodicama oni su dio slovenskog društva. Ono što im je svima zajedničko je da i nakon 30 godina i dalje osjećaju istu bol.

Tim za usmenu historiju Memorijalnog centra Srebrenica u saradnji sa MKC-om je za ovu izložbu snimio 13 ličnih priča o preživjelim svjedocima genocida u Srebrenici i dvije priče ljudi koji su preživjeli zločine u Prijedoru. Priče svjedoče o strahotama i patnjama koje su prošle žrtve genocida  ali i snazi života, opstanka, nade. 

Izložba je samo jedan u nizu događaja koji Muslimanski kulturni centar u Ljubljani planira organizirati u okviru Memorijalnog programa 8372 Živa sjećanja povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Voditeljica memorijalnog programa obilježavanja 30-e godišnjice genocida u Srebrenici, Ela Porić istakla je da su ciljna grupa uglavnom mladi ljudi te da je vodilja događaja, koji se u okviru ovog Programa odvijaju od januara mjeseca, zapravo sjećanje, svijest i edukacija o ovom događaju koji je odnio živote više od 8.000 Srebreničana.

- U ovim rezimeima pokušali smo da uhvatimo različite aspekte genocida u Srebrenici, od vrlo intimnih uspomena na gubitak najmilijih do svjedočenja o pripremama za genocid, koji je započeo zločinima u Prijedoru u ljeto 1992. godine- kazala je Porić te dodala da se time zapravo pokazuje i skreće pažnja da je genocid u Srebrenici bio vrhunac politike koja je imala jedan cilj: etnički čistu teritoriju na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine. 

"Nismo sami"

Na sinošnjoj manifestaciji mnogobrojnim gostima obratili su se muftija Islamske zajednice u Sloveniji Nevzet Porić, Amra Begić , pomoćnica direktora Memorijalnog centra Srebrenica, istoričar Oto Luthar i dugogodišnji predsjednik Komisije za nestale osobe u Bosni i Hercegovini Amor Mašović. 

- Ovo je prvi put da imamo pravo da mi bilježimo svoju istoriju i da ne dođe neko, negdje, nekada  da nam kaže šta se to nama desilo. Zato je važan ovaj današnji događaj. Ulažemo ogroman trud i rad u bilježenju naše historije, koristeći se najboljim svjetskim praksama iz oblasti arhivistike, muzeologije i usmene historije. Rezultati su vidljivi kroz naše sadržaje. Ove godine planiramo otvoriti još tri stalne postavke u Memorijalnom centru i svaka od njih govori o specifičnoj temi i u svaku od njih uložili smo mnogo znanja, vremena i truda. U posljedih pet godina Memorijalni centar doživio je potpunu transformaciju i postao prepoznatljivo i referentno mjesto u svijetu memorijalizacije, uspostavili smo saradnju sa mnogobrojnim institucijama. Značajno je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Generalne skupštine UN-a i zahvalni smo svim državama koje su glasala za Rezoluciju i  koja će, nadamo se, služiti kao podsjetnik generacijama koje dolaze. S druge strane, Rezolucija stavlja naglasak na obrazovanje kao ključnu komponentu u borbi protiv negiranja genocida i prevenciji sličnih zločina, i u skladu s tim, Memorijalni centar će u narednom periodu svoj fokus, pored čuvanja sjećanja na žrtve genocida, usmjeriti na razvoj edukacijskih sadržaja u svrhu sjećanja na žrtve genocida ali i kao alat koji će olakšati pristup i metode izučavanja ove teme kako u BiH , tako i širom svijeta- između ostalog kazala je Amra Begić, i sama svjedok genocida- u julu 1995. godine u Srebrenici ubijeni  su i njeni članovi porodice. 

-Izložba koju danas otvaramo jedan je od načina kako saznati, učiti i pamtiti o genocidu u Srebrenici. Zahvalni smo svima vama koji su sa nama podijelili svoja sjećanja i danas ste spremni dijeliti ih sa prisutnim u sali i svima onima koji će posjetiti ovu izložbu. Znamo koliko je teško iznova se prisjećati najstrašnijih dana u životu i stoga je naša zahvalnost još veća. Meni lično, više od 10 godina trebalo je da ispričam svoju priču o svom gubitku- kazala je Begić te dodala da ne može svoje obraćanje završiti a da ne spomene kolege iz Memorijalnog  centra a koji su također prisutni na otvaranju ove izložbe.

- Azir Osmanović koji vodi ključne procese  u Memorijalnom centru, od istraživačkog rada, preko prikupljanja predmeta, konzervacije, arhiviranja, posjete, biblioteke i još mnogo toga. Važna je njegova uloga u procesima čuvanja sjećanja kao i uloga kolege Hasana Hasanovića koji ulaže maksimalne napore kako bi što više svjedočenja preživjelih  genocida u Srebrenici bilo zabilježeno. Dug je to proces ... I sve to rade oni koji su preživjeli genocid i sami su svjedoci toga- kazala je Begić. Poruka Memorijalnog centra ove godine je "Naša priča, naše obećanje", što zapravo, kako kaže Begić, " šalje poruku da ćemo uvijek govoriti o zločinu koje se desio nad nama, kao što smo i govorili, a naše obećanje je da nastavljamo naš rad i da zločin u Srebrenici nikada ne može biti zaboravljen. "

-Važno nam je ova podrška kroz izložbu i važna nam je vaša poruka da nismo sami!- istakla je Begić.

Muftija Islamske zajednice u Sloveniji Nevzet Porić smatra da je važno govoriti o tome da je život nešto što se daje svakom pojedincu i prema tom daru se trebamo ponašati kao takvom. U vrijeme kada se i u Evropi vodi rat, mir, rekao je on, nije nešto što se podrazumijeva, ali za njega, kao i za suživot među narodima, treba učiniti mnogo više.

-Izložbu svjedočanstava preživjelih genocida otvaramo u vrijeme kada se politička i društvena neizvjesnost u Bosni i Hercegovini ponovo povećava, a razumijevanje nedavnih događaja, posebno onih najtragičnijih, ponovo prelazi u sferu poricanja, izmišljotina i namjernih laži- upozorio je muftija Porić ističući da je "potrebno čuvati sjećanje na Srebrenicu, poštovati žrtve i braniti se od svih pokušaja relativizacije istorije ".

Mašović, svjedok s ciljem

-Obraćam se u svojstvu svjedoka koji je posljednja tri desetljeća svog života posvetio traganju za onima kojima je agresija Jugoslavenske narodne armije na Republiku Bosnu i Hercegovinu zamela tragove njihovog postojanja. Obraćam se i kao čovjek koji je duže od dva i pol desetljeća hodio bosanskohercegovačkim vrletima, šumama, rijekama, jezerima, silazio u rudnička okna, spuštao se u jame duboke više od 100 metara, kao neko ko je prebirao otpad po smetljištima i radio još mnogo toga, a sve sa samo jednim ciljem: Pronaći nestale osobe, vratiti im imena i prezimena i dostojanstvo čovjeka a njihovim porodicama donijeti smiraj, ublažiti im bol, tugu i neizvjesnost prouzrokovanu odvođenjem njihovih voljenih u nepoznato. Obraćam se i kao čovjek koji je u najbukvalnijem smislu, svojim svakim osjetilom dotakao bolnu sudbinu nestalih osoba i njihovih preživjelih srodnika. Brižljivo svojim dodirom, otklanjao naslage ilovače i kamena, otkrivajući tijela ubijene novorođenčadi, djece, mladića i djevojaka, muškaraca i žena, stogodišnjih starica i staraca. kao neko ko je gledao otkinutu suzu, mušku suzu poput oceana duboku, u oku oca dva sina blizanca stavljenog pred nemoguć izbor: da izabere koji je od dvojice blizanaca iskopan iz masovne grobnice u rudniku Miljevina kod Foče, jer samo jedan je iskopan- priča potresnu priču i svjedočenje Amor Mašović koji je bio i svjedok tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Svjedočanstva i priče svih drugih vrlo su slične ovim svjedočanstvima sa ove izložbe, ali opet, svi su drugačiji, zaključio je Mašović.

Sinošnjoj izložbi prisustvovali su i Dario Novalić, ambasador Bosne i Hercegovine u Sloveniji, brojni predstavnici diplomatskog kora, svjedoci/učesnici izložbe, predstavnici akademske zajednice. Izložba će do 13. jula biti postavljena u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, a potom će putovati u druge slovenačke gradove.

Nesuglasice oko sadržaja

 Izložba je prvobitno trebala biti postavljena u Muzeju novije i savremene istorije u Ljubljani, ali je odgođena zbog nesuglasica oko sadržaja uvodnog objašnjenja izložbe. 

"U uvodnom objašnjenju šta je dovelo do genocida u Srebrenici, nismo uspjeli pronaći zajednički stav", objasnila je voditeljica memorijalnog programa Ela Porić. "Muzej je predložio da se uvodno objašnjenje izostavi ili promijeni, što je organizatorima neprihvatljivo. „Genocid u Srebrenici se mora prikazati  zasnovano na istorijskim i pravnim činjenicama i ovdje je apsolutno nemoguće tražiti bilo kakve kompromise“, rekla je ona.

Naime, plakat, koji je sastavni dio postavke u Ljubljani, sadrži uvodne informacije o okolnostima koje su dovele do genocida u Srebrenici, u kojem su u julu 1995. pripadnici Vojske Republike Srpske ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Dio teksta koji je Muzej novije i suvremene historije Slovenije želio promijeniti ili izbaciti 

"Vojska Republike Srpske, srpske paravojne postrojbe i policija htjeli su uspostaviti veliku Srbiju na vjerski i kulturno mješovitom području", stoji, između ostalog, u uvodnom dijelu koji pojašnjava kako je došlo do genocida. U uvodniku se, također, objašnjava početak rata 90-ih godina prošlog vijeka u BiH, a, uz ostalo, piše da su "početkom aprila 1992. paravojne jedinice iz Srbije zajedno sa Jugoslovenskom narodnom armijom započele agresiju na BiH".

Muzej je predlagao da iz uvodnog sadržaja budu izostavljeni spomenuti dijelovi i fokusira na tragične priče civila ali je Muslimanski kulturni centar odbio i odlučio izložbu postaviti u svojim prostorijama. Nevzet Porić, muftija Islamske zajednice u Sloveniji, kazao je da je odluka o preseljenju izložbe bila nužna, kako bi bilo "sačuvano objašnjenje o historijskom političkom kontekstu genocida u Srebrenici".

"I to na način da ne otvaramo vrata za eventualne falsifikacije, iskrivljavanje činjenica i relativizaciju odgovornosti za genocid", kazao je Porić. Naveo je Porić da mu je bio iznenađujući "zaplet s Muzejom", kao prvobitnim suorganizatorom izložbe, s obzirom na to da je Slovenija "uvijek bila na strani istine kada je riječ o genocidu u Srebrenici i na stajalištu da treba spriječiti sve pokušaje relativizacije". Iz Muslimanskog kulturnog centra u Sloveniji tvrde da je izbacivanje uvodnog konteksta bilo neprihvatljivo i nepotrebno, imajući u vidu da je "genocid u Srebrenici jedan od najdetaljnije istraženih zločina protiv čovječnosti".

Također navode da je kao jedna od inicijatorica Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je u maju prošle godine usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, upravo Slovenija "preuzela aktivnu ulogu u očuvanju sjećanja na ovaj zločin i sprječavanju pokušaja njegovog iskrivljavanja".

Memorijalni program za 30. godišnjicu Srebrenice, 8372 živa sjećanja, a u okviru kojeg se održala i ova izložba, počeo je u januaru i uključuje brojne izložbe, razgovore i druge aktivnosti. Obraća se mladima, između ostalog, literarnim i likovnim konkursom, a kreiraju se i podkasti na tu temu. Junska izložba biće održana u Muzeju Dolenjske, gdje će biti izložene slike bosanskohercegovačkih umjetnika koji su stvarali radove na temu Srebrenice. Memorijalni program održava se pod počasnim pokroviteljstvom predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, koja će biti i glavni govornik i uvodničar na memorijalnoj svečanosti 9. jula ispred Muslimanskog kulturnog centra.

Nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, u julu 1995. ubijeno je više 8.372 muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. Do sada je identificirano više od 7.000 žrtava, čiji su posmrtni ostaci nađeni u 85 masovnih grobnica.