Magazin / Start IZDVOJENO

Poslije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mnogi svjetski analitičari su očekivali turbulentno razdoblje u međunarodnoj politici. Međutim, rijetki su oni koji su vjerovali u ovako agresivnu vanjsku politiku najveće svjetske sile čak i prema najbližim saveznicima.

Admir Lisica, historičar, geopolitički analitičar i direktor Geopola u razgovoru za portal Start BiH podsjeća na istorijske događaje s kraja 19-og i početkom 20- stoljeća kada su prema njegovim riječima, SAD poprilično usmjerile svoj vanjskopolitički put u smjeru Monroeve doktrine. On ističe kako je to bilo fokusirano na zapadnu hemisferu gdje su SAD nastojale da prošire i ojačaju svoj uticaj uglavnom beskompromisno prema drugim akterima koji su zainteresirani za navedeno područje. Slično se, kaže on, dešava i sada jer je administracija Trumpa u fokus vratila moć i silu te pomoću nje diktira tempo međunarodnih odnosa.

-Imaju priliku diktirati općenito tempo međunarodnih odnosa. Situacija oko Grenlanda je zanimljiva zbog toga što se dešava da SAD zadiru prava svojih dugogodišnjih saveznika, dovode u pitanje postojanje NATO savez. Poslije dugo vremena sada SAD nastoje vršiti ogroman pritisak na partnere i ne dozvoljavaju kompromis oko pitanja koja su njima u fokusu. Grenland je ozbiljan test za evropske partnere – naglašava Lisica.

On dalje navodi da ako se vratimo u historiju i važne događaje, SAD su uvijek bile te koje su diktirale tempo odnosa dok su evropske države bile u podređenom položaju.

 -SAD su uvijek bile spasilac Evrope. U ovom trenutku je primjetno da Evropa nije spremna da velika pitanja rješava samostalno, a to je pokazala i situacija u Ukrajini i ruska agresija, gdje bez američke pomoći Evropa nije bila spremna da se suoči sa situacijom. Zapravo cjelokupan ishod situacije u Ukrajini će zavisiti od američke volje. Evropa još nije spremna da kaže odlučno NE što bi SAD pokazalo da je došlo vrijeme za redefiniranje odnosa. Sigurno je da Trump koristi dezorijentiranost Evrope i njeno očigledno nejedinstvo i da u svakom segmentu – od ekonomije do sigurnosti nametne svoja pravila igre za šahovskom pločom – smatra Lisica uz konstataciju kako je Trump taj koji želi da bude u ofanzivi ne poštivajući dosadašnja pravila igre što se osjeti u kontinuitetu.

-Sada je pitanje da li će ovakva situacija možda gurnuti u zagrljaj Rusiji neke evropske zemlje poput Njemačke nakon što se završi Ukrajinska kriza. Njemačka je imala poprilično velike benefite od saradnje sa Rusijom. Njihova ekonomija se zasnivala na jeftinim ruskim energitma, a na kraju su po američkom diktatu sve to stavili po strani. Zauzvrat su dobili Ameriku koja sada cijelu Evropu drži u neizvjesnosti – kaže naš sagovornik.

Međutim, dok se zaoštrava, zasad još uvijek samo diplomatski konflikt, između Evrope i SAD, postavlja se pitanje kakve bi to potencijalno moglo imati posljedice na Bosni i Hercegovinu.

Naime, dok su se SAD do sada pokazale kao najveći sigurnosni garant, podaci o vanjskoj trgovini svake godine nedvosmisleno potvrđuju da ja naš najvažniji ekonomski partner Evropska unija.

Ipak, određene najave u posljednje vrijeme mogle bi donekle eventualno promjeniti taj odnos. Naime, osim sve izglednije izgradnje južne interkonekcije iz SAD ne kriju interes za ulaganje u brojne oblasti u BiH – od namjenske industrije, preko aerodroma do plinskih elektrana. U kontekstu zaoštravanja odnosa na relaciji Washington – Bruxelles postavlja se pitanja da li postoji opasnost da se u nekom trenutku uslijed ekonomskog rata SAD i EU, Bosna i Hercegovina nađe između čekića i nakovnja.

-Što se tiče BiH i nama je bitno da imamo diverzifikaciju vanjske politike, da imamo više partnera sa kojima sarađujemo, ali i zbog energetske sigurnosti da realiziramo ovaj veliki projekat sa SAD-om jer to i jeste Trumpova vanjska politika da čak i u malim državama poput BiH dobije neku određenu koristi. U ovom slučaju i BiH bi to bilo korisno da se polako udaljava od ruskog energetskog monopola što je dobro – kaže Lisica, koji odmah potom i sam priznaje kako su odnosi SAD i Evrope poprilično turbulentni jer SAD kontinuirano prijeti.

-Njemačka je međutim veliki partner BiH pogotovo u ekonomskom smislu, a tamo imamo i brojnu dijasporu. Svaka veća turbulencija kod njih bi se reflektirala i u BiH. Mi znamo u kontekstu odnosa sa Evropom i SAD-om da nam je prošlost pokazala da su SAD sposobniji partner. To nam govori i ratno iskustvo kada se 1993. SAD aktivno uključuju u sukob pa imamo promjenu situacije u konačnici. Prvo Washingtonski sporazum koji je redefinirao odnose između Bošnjaka i Hrvata, a kasnije i sam Dayton koji je zaustavio agresiju na BiH. Neće doći baš do takve eskalacije da se udalje SAD i Evropa, ali mislim da mi moramo pratiti šta se događa i biti spremni za neke promjene i «iskakanja» koja prate Trumpa. Niko ne može predvidjeti njegov sljedeći potez pa ne možemo ni mi! – poručuje Lisica na kraju razgovora.