[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/07\/01\/l-b28a7b13edbeb7479786f294a532205d.png","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/07\/01\/100x73\/l-b28a7b13edbeb7479786f294a532205d.png","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/07\/01\/l-b28a7b13edbeb7479786f294a532205d.png","size":"559.07","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Lavrov: Rusija ne vidi razloga za produženjem crnomorske žitne inicijative

Rusija je u petak saopćila kako ne vidi razloga da produži ugovor o crnomorskom žitu nakon 17. jula jer je Zapad postupio na "nečuven" način u vezi sa sporazumom, ali je uvjerila siromašne zemlje da će se ruski izvoz žitarica nastaviti.

Ujedinjene nacije i Turska posredovali su u Inicijativi za crnomorsko žito prošlog jula kako bi pomogli u rješavanju globalne krize s hranom koja je pogoršana invazijom Moskve na Ukrajinu - u kako je naziva "specijalnoj vojnoj operaciji" - i blokadom ukrajinskih crnomorskih luka.

Sporazum omogućava izvoz hrane i đubriva iz tri ukrajinske luke - Černomorsk, Odesa i Južni. Ugovor je tri puta produžavan, posljednji put do 17. jula.

- Stav Zapada prema ovom sporazumu je nečuven - izjavio je Lavrov novinarima, posebno ukazujući na stavove Sjedinjenih Država i Britanije.

Lavrov je izjavio da bi jedna od posljednjih prepunjenih čaša za Rusiju bio napad na cjevovod Toljati-Odesa za amonijak, napad za koji je optužio Ukrajinu, koja je zauzvrat optužila Rusiju da ga je oštetila.

- Ne vidim koji argumenti mogu biti od strane onih koji bi željeli da nastave crnomorsku inicijativu - kazao je Lavrov.

Rusija i Ukrajina su dva su najveća svjetska poljoprivredna proizvođača i vodeći akteri na tržištima pšenice, ječma, kukuruza, uljane repice, uljane repice, sjemena suncokreta i suncokretovog ulja. Rusija je takođe dominantna na tržištu đubriva.

Ako dogovor o žitu propadne, kazao je Lavrov, Rusija će osigurati žito najsiromašnijim zemljama svijeta o vlastitom trošku.

- Ako crnomorska Inicijativa prestane da funkcionira, mi ćemo besplatno osigurati isporuke žita uporedivim ili većim najsiromašnijim zemljama o svom trošku - kazao je Lavrov.

U periodu 2018-2020. godine Afrika je uvezla 3,7 milijardi dolara pšenice (32 posto ukupnog afričkog uvoza pšenice) iz Rusije i još 1,4 milijarde dolara iz Ukrajine (12 posto ukupnog uvoza), sudeći po Ujedinjenim nacijama.

Kako bi se uvjerila Rusija da pristane na inicijativu, prošlog jula je također sklopljen trogodišnji sporazum u kome su Ujedinjene nacije pristale pomoći Moskvi da prevaziđe sve prepreke za vlastite isporuke hrane i đubriva.

Konkretni zahtjevi Rusije su da se Ruska poljoprivredna banka (Rosselkhozbank) ponovo poveže na platni sistem SWIFT, da se nastave isporuke poljoprivrednih mašina i dijelova u Rusiju, te da se ukinu ograničenja osiguranja i reosiguranja.

Ostali zahtjevi uključuju obnavljanje cjevovoda amonijaka Toljati-Odesa koji Rusiji omogućava ispumpavanje hemikalije u glavnu ukrajinsku luku na Crnom moru i deblokadu imovine i računa ruskih kompanija koje se bave izvozom hrane i đubriva.

Rusija tvrdi da nema napretka ni po jednom od tih pitanja, prenosi Reuters.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!