Politika / Regija

Posebni izaslanik Europske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak susrest će se danas u Beogradu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Kako je priopćeno iz Službe za suradnju s medijima srbijanskog predsjednika, sastanak Lajčaka i Vučića održat će u Glavnom tajništvu predsjednika Srbije s početkom u 12.30 sati a nakon sastanka bit će izdano priopćenje za javnost.

Sastanak Lajčaka i Vučića dolazi nakon odluke središnje banke Kosova o suspenziji dinara u platnom prometu u toj zemlji od 1. veljače a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić drži kako ona predstavlja pokušaj da se ukine dijalog Beograda i Prištine i pokušaj progona srpskog naroda s Kosova.

Također službeni Beograd zatražio je podršku Europske unije kao medijatora u dijalogu o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, a Lajčak  je nakon toga izjavio kako se nada da će biti postignuto rješenje koje neće dodatno otežavati dijalog.

Zabrinutost zbog isključivanja dinara iz platnog prometa na Kosovu izrazila je i američka vlada koja je pozvala Kosovo da preispita spomenutu odluku koja bi mogla negativno utjecati na srpsku zajednicu.

No guverner Središnje banke Kosova Ahmet Ismaili istaknuo je da euro ostaje jedina službena valuta i nudi opcije za dinarske transakcije.

Nakon posjeta Srbiji Lajčak u utorak putuje u Prištinu gdje će se susresti sa zamjenikom kosovskog premijera Besnikom Bislimijem  koji je ujedno i glavni pregovarač Kosova u procesu dijaloga o normalizaciji odnosa dviju zemalja.

Prvi je to ovogodišnji posjet posebnog izaslanika Europske unije za dijalog Kosova i Srbije nakon što je studenom prošle godine u Bruxellesu održan sastanak na razini glavnih pregovarača kojemu je prethodio Lajčkov posjet Beogradu i Prištini.

Točka sporenja za Beograd i dalje je odbijanje Prištine da formira Zajednicu srpskih općina (ZSO), što je kao obavezu prihvatila sporazumom pod pokroviteljstvom EU-a u travnju 2013.

Priština, pak, inzistira da Srbija potpiše europski plan za Kosovo iz veljače i aneks usuglašen u ožujku u Ohridu, te da Kosovo prizna i de facto i de iure.

Službeni Beograd kategorički odbija priznanje, uz argument da je "samoproglašena neovisnost" Kosova suprotna načelima međunarodnog prava.