Život / Kultura

Kulturalni studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici danas je domaćin 4. studentske konferencija u oblasti kulturalnih studija - Zenica 2024, čija je ovogodišnja tema "Kultura i nacionalizam".

Konferencija se, kao i prethodne tri, održava s ciljem da studentima i studenticama ovog fakulteta pruži mogućnost mentorskog istraživanja aktuelnih i zanimljivih tema u oblasti društvenih i humanističkih nauka i umjetnosti.

Glavni uvodničar ovogodišnje konferencije je povjesničar Dragan Markovina, koji je 10-ak godina bio predavač na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Univerzitetu u Splitu (Hrvatska).

Markovina je istakao kako mu je drago što ima po prvi put priliku da bude gost zeničkog fakulteta i univerziteta.

- Razgovarat ćemo o kulturi i nacionalizmu, o nečemu što obilježava, posebno zadnjih 35 godina, ove prostore. A, realno i zadnjih 150 godina - od kada, ovdje, postoje nekakve formirane nacije i nacionalne svijesti te sva naša politička pitanja. Pričat ćemo i o onome što vidim da studenti imaju u svojim izlaganjima, dakle o korištenju simbola, spomenika, ličnosti iz povijesti u današnjoj nekoj ideologiji nacionalizma te, možda, na koji način i zašto suvremena kultura nije nešto što nacionalisti jako lako prihvaćaju i primaju kao vlastitu kulturu - istakao je Markovina.

Čini mu se, dodao je, kako su se mladi raslojili u dva smjera te da su se “jedni u potpunosti isključili iz života ovdje i sada”, dok su drugi “kompletno uronjeni u ovo što je tu i podržavaju, a neki su prihvatili te narative”. Prvi su, ističe, u digitalnom svijetu te nastoje pronaći izlaz odlaskom sa ovih prostora.

- Možda vrlo mali broj mladih hoće biti tu i da se bavi ovim temama i društvom, a da dovodi u pitanja sve to - kazao je Markovina. Mladi su, smatra, danas razbijeni u više pokreta pa je puno teže i djelovati nego je to bilo ranije. Mlade, dodao je, ne zanima “mrtva kultura”, koju podržavaju vlasti.

U svjetlu jučerašnjeg pokušaja ubistva slovačkog premijera Roberta Fica, u kojeg je pucao književnik Juraj Cintuli, Markovina je odgovorio i na novinarsko pitanje da li današnji političari gube pozicije i podršku.

- Rekao je da su politički razlozi, nije rekao koji konkretno, ali je rekao. Ne mislim da neki populisti, nacionalisti gube pozicije. Ja mislim da situacija jako sliči - nije ista niti može biti, ali jako sliči onoj od prije 110-115 godina, uoči Prvog svjetskog rata. I kod nas je, recimo, bio Gavrilo Princip. Bili su jako popularni atentati na careve, kraljeve, ljude koji o nečemu odlučuju. Jer, nije postojao drugi način da se taj krik pobune izrazi nego, očito, takvim nasiljem. Naravno da svako nasilje - pogotovo ovog tipa, u pravilu može rezultirati nasiljem s druge strane i to, onda, tko zna gdje to vodi - kazao je Markovina, koji je podsjetio kako je slovački premijer dobio jako veliki broj glasova na izborima.

Problemi ove vrste u Bosni i Hercegovini, ističe, su i veći, jer “nemamo, uopće, mogućnost javnog dijaloga”. U debatnim televizijskim emisijama, podvlači, uopće nema debate glavnih političkih figura na važne teme, kao što, smatra, više nema ni klasičnih predizbornih kampanja na kojima bi se predstavljali programi.

Student druge godine ovog fakulteta Atif Spahić, koji je ove godine u poziciji jednog od studenta-moderatora, naglasio je kako su s praksom organizacije ovih konferencija otpočeli u vrijeme pandemije koronavirusa.

- Samim tim je i prva konferencija bila svojevrsna analiza uticaja pandemije na društvo, kulturu, medije…Druga je imala fokus na Grad Zenica i probleme zloupotrebe uprave nad javnim dobrima i javnim prostorom. Treća konferencija imala je za temu “Društvo i seksualnost” i govorili smo o problemu stigmatizacije dijaloga na tu temu - podsjetio je Spahić.