Politika / BiH

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac, na pres-konferenciji održanoj nakon sjednice Vijeća ministara BiH, negodovao je što nije podržana predlagana odluka o uvođenju posebnih zaštitinih mjera na uvoz iz Evropske unije, prvenstveno svježeg i rashlađenog mesa, koja bi se odnosila na period od dvije godine.

Iz neobjašnjivih razloga i bez rasprave, za to nije glasao jedan broj ministara, rekao je Košarac.

Ovu odluku predlagalo je Ministarstvo na čijem je Košarac čelu, a on tvrdi da je to učinjeno na osnovu snage argumenata, integrisanog stava udruženja poljoprivrednih proizvođača i legitimih stavova nadležnih institucija entitetskog nivoa.

Po riječima ministra Košarca, odluka je nudila dobar model za kvalitetno rješavanje ovog pitanja - „da snagom argumenata kakve imamo kao strana u bilateralnom sporazumu s Evropskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju, riješimo ovo pitanje, ne samo privremeno, već i trajno kroz izmene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“.

- Argumenti jesu na našoj strani a nema objašnjenja niti argumentacije koju možemo da prihvatimo da, recimo, zemlje u okruženju imaju u svom sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom takvu vrstu zaštitne mjere da prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja, postoje prelevmani i puna carinska stopa - riječi su Staše Košarca.

On je naveo primjer da prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa u Makedoniju iz zemalja Evropske unije, carinska stopa je 15 posto i 0,05 eura po kilogramu kad se uvozi svježe meso. U Srbiji je carinska stopa 12 posto.

Odluka pouđena Vijeću ministara BiH, naveo je dalje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, bila je incijalna kapisla koja bi, zajedno s predstavnicima Evropske unije i kroz definirane procedure te odluku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, otvorila trajno rješavanje navedenog pitanja.

- Zašto se u Bosnu i Hercegovinu uvozi bez carinskih obaveza, bez prelevmana, carinskih stopa? Odgovornost jeste na onima koji su pregovarali SPP; ne želim isticati da su, kako ovih dana čujem, u to doba postojali lobiji za zaštitu mesoprerađivača iz nekih krajeva Bosne i Hercegovine, već želim da ispravim ovo, da potaknem primarne proizvođače da se nastave baviti njihovim aktivnostima; da zaštitimo domaću proizvodnju, a nikako da nekome onemogućimo uvoz. Naprotiv, da omogućimo, ali da se plate prelevmani i carine, kao što se to čini u zemljama u okruženju - naveo je Košarac.

On je najavio da će bez obzira na današnju odluku Vijeća ministara, Ministarsvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pokrenuti postupak, u skladu s pravilima, za trajno rješavanje ovog pitanja putem izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer je on diskriminirajući za Bosnu i Hercegovinu, po riječima Staše Košarca.

Govoreći o drugim odlukama Vijeća ministara BiH, naveo je usvajanje izvještaja o radu ekspertskog, korodinacionog i pravnog tima za Trgovsku goru.

- Cijenimo da postoji visok stepen mobilnosti eksperata  u ekspertskom timu, pravnih eskperata i potpuna koodrinacija aktivnosti između Ministarstva vanjske trgovine i entitetskih ministarstava budući da zaista želimo da snagom argumentacije, naučno-stručnog istraživanja, kredibilno, ovo pitanje tretiramo na način da onemogućimo izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, Trgovska gora – kazao je Košarac.

On se založio za veći aktivizam Ministarstva vanjskih poslova BiH u rješavanju ovog problema budući da bh. strana, kako je dodao, nema adekvatne informacije, dokumente, na čijem temelju bi se, uporedo s hrvatskom stranom, bavila naučnim i stručnim istraživačkim aktivnostima.

Vijeće ministara je donijelo odluku kojom se od Ministarstva vanjskih poslova traži aktivno uključivanje putem diplomatsko-konzularne mreže, kako bi predstavnici ekspertskog i pravnog bosanskohercegovačkog tima dobili potpuno relevantne podatke, kazao je Košarac također.

On ističe i da ga raduje što je na sjednici uvažena argumentacija o neophodnom uključivanju i Direkcije za evropske integracije u ovaj proces jer „mi hoćemo da Brisel zna kakav je stav institucija Bosne i Hercegovine kad je riječ o odlagalištu na lokaciji Čerkezovac“.

Poštujući dobre bilateralne odnose, namjera je onemogućiti hrvatskoj strani izgradnju odlagališta na tom području; snagom argumenata, činjenica i naučno-istraživačkih dokaza, pokazati da bi to bilo kritično po zdravlje stanovnika Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine koji tamo žive.

Imajući u vidu također učestalost zemljotresa u Hrvatskoj, na daljini od 30-40-ak kilometara zračne linije, donesena je odluka o proširivanju ekspertskog tima za još četiri eminentna člana radi pojačavanja aktivnosti tima na tom planu, kazao je ministar Staša Košarac.