Vijesti / Regija

U Hrvatskoj se svakih 15 minuta dogodi nasilje nad ženama, u posljednjih 20 godina ubijeno je gotovo 400 žena a Hrvatska je treća u Europskoj uniji po broju ubojstava žena, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Jučer, danas, sutra - potrebe žrtava i svjedoka" koja se održava u Zagrebu.

Hrvatska državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić rekla je da hrvatska Vlada i Ministarstvo kontinuirano unapređuju sustav zaštite žrtava kaznenih i prekršajnih dijela kroz zakonodavne, organizacijske i edukacijske izmjene.

"Cilj je rano prepoznati rizik od mogućih nasilnika, brže ih procesuirati i strogo sankcionirati. To je jedini način kako bi se provela učinkovita borba protiv nasilnika i nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", rekla je. 

U praksi se, dodala je, zna dogoditi da neki sud nije prepoznao ili sankcionirao nasilnika kako je društvo očekivalo, pa nastoje osvijestiti one koji rade sa žrtvama, ali i zajednicu, da je cilj društvo bez nasilja te da žene i djeca, kao ranjive skupine, dobivaju dodatnu zaštitu.

Što se tiče najavljenih zakonskih izmjena, Šimundža Nikolić je istaknula kako su povisili minimume kazni kako bi onemogućili da se ublažavanjem kazni dolazi do alternativnih sankcija - rada za opće dobro ili uvjetne osude.

Izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama Miren Špek istaknuo je kako se NPC tijekom godina promijenio u strukturi korisnika pa sada 70 posto korisnika čine žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja, što zahtijeva složeniji i stručniji rad podrške.

Špek je naveo kako Europska komisija revizijom direktive želi proširiti prava i položaj žrtava, noi proći će i nekoliko godina prije implementacije u Parlamentu i uvrštavanja u hrvatsko zakonodavstvo.

Naveo je kako Komisija očekuje od svih kazneno-pravnih sustava EU da imaju više poštovanja i senzibilizacije prema samoj žrtvi, a predlaže i rasterećivanje sustava ministarstava unutarnjih poslova koji je sada pružao informaciju o pravima žrtava na civilni sektor.

Komisija predlaže i da države u kaznenom postupku žrtvama dodijele odštetu iz proračuna umjesto da se žrtva upućuje u dodatan postupak, a država bi se potom naplatila od počinitelja. 

To će biti možda malo otežano za hrvatsko kazneno-pravne sustave, dodao je Špek, ali zapravo je jedna od boljih stvari jer se žrtva više neće morati izravno nagoditi s počiniteljem u građanskom postupku.

Između ostalog, Špek je naveo kako Hrvatska, kada se pogleda revidirana direktiva, ima već dosta toga ostvareno ili će biti ojačano uz najavljene zakonske izmjene, pa su po tome nešto napredniji od nekih EU država.