[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/02\/12\/penguin-in-antarctica-jumping-out-of-the-water.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/02\/12\/100x73\/penguin-in-antarctica-jumping-out-of-the-water.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/02\/12\/penguin-in-antarctica-jumping-out-of-the-water.jpg","size":"118.81","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš

Kolonije pingvina na Antarktici smanjile se do 77 posto

Znanstvenici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 posto otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina

 "Ovakvi padovi u populaciji sugeriraju da se ekosustav Južnog oceana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utječe na hranidbeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko čimbenika, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene", kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Sveučilištu Stony Brook i jedna od voditeljica ekspedicije Heather J. Lynch. 

Neovisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije "Od Pola do Pola" otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na otoku Elephant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluotoka, prenosi Hina. 

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 posto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.

Znanstvenici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja. 

Frida Bengtsson iz Greenpeaceove kampanje za zaštitu oceana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

"Znanstvenici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 posto svjetskih mora do 2030., kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utjecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima", istaknula je Bengtsson. 

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine. 

U zadnjih nekoliko dana aktivisti Greenpeacea izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih oceanskih vrsta globalnim Sporazumom. 

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu oceana u njihovom ublažavanju.

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!