Vijesti / Svijet

 Plaže nekada popularnog mađarskog jezera Velence gotovo su puste, jer rekordno nizak vodostaj, izazvan dugotrajnim sušama i neadekvatnim upravljanjem vodnim resursima, odvraća turiste i ugrožava lokalnu ekonomiju i ekosistem.

U Gárdonyju, oko 45 kilometara jugozapadno od Budimpešte, plitki zaljev u kojem su se nekada kupala djeca pretvoren je u suho područje prekriveno korovom. Veliki dijelovi trećeg najvećeg mađarskog jezera sada su ispucala ili blatnjava površina.

- Molimo se za kišu, ali znamo da se cijela zemlja suočava s nedostatkom vode - kazao je György Simon, čija je kompanija krajem juna morala obustaviti turističke vožnje brodom, piše AFP.

Jedinu značajniju podršku lokalnim turističkim preduzećima trenutno pružaju biciklisti koji koriste stazu dugu 33 kilometra oko jezera.

Predstavnik mađarskog nacionalnog udruženja ribolovaca MOHOSZ Imre Pálinkás kazao je da trpi cjelokupan turistički sektor, dok se ribolov suočava s najtežom godinom u posljednjih nekoliko decenija.

- Nizak vodostaj dovodi ekosistem jezera u izuzetno ranjivo stanje. Jedna nepovoljna vremenska pojava mogla bi dovesti do njegovog kolapsa - upozorio je.

Mađarska je među zemljama centralne i istočne Evrope koje su najteže pogođene učestalim sušama, za koje naučnici upozoravaju da zbog klimatskih promjena postaju duže i intenzivnije.

Ekološki aktivista Tibor Horányi iz Udruženja velikih jezera i močvara smatra da problem nije izazvan samo klimatskim promjenama nego i višedecenijskom politikom usmjerenom na odvođenje, umjesto zadržavanja vode u krajoliku.

Glasnogovornik Nacionalne direkcije za upravljanje vodama Attila Szegi kazao je da je Mađarska tokom posljednjih pet godina akumulirala manjak padavina koji odgovara količini kiše za cijelu godinu.

Vlasti se trenutno usmjeravaju na ograničavanje štete na jezeru Velence, koje bi se, ukoliko se isparavanje nastavi, moglo podijeliti na nekoliko odvojenih vodenih površina.

Prošle sedmice u Gárdonyju je izmjeren vodostaj od samo 41 centimetar, najniži od početka službenih mjerenja 1931. godine.

Hidrogeologinja Anita Erőss s budimpeštanskog Univerziteta ELTE kazala je da je riječ o veoma plitkom jezeru povezanom s lokalnim podzemnim vodama, zbog čega se povremeno prirodno isušuje.

Naglasila je da je doseljavanje velikog broja stanovnika u okolinu tokom posljednjih decenija također doprinijelo povlačenju obale.

- Mnogi novi stanovnici iskopali su bunare za zalijevanje vrtova ili punjenje bazena, čime crpe podzemne vode koje bi inače dotjecale u jezero - kazala je Erőss.

Nizak vodostaj već je doveo do otkazivanja međunarodnog studentskog takmičenja u kajaku i kanuu, koje je u augustu trebalo biti održano u akademiji na sjevernoj obali jezera.

Objekt je izgrađen 2024. godine, za vrijeme prethodne vlade Viktora Orbána, uz ulaganje od oko 142 miliona eura.

Nova proevropska vlada, koja je Orbánovu administraciju zamijenila u maju, proglasila je obnovu jezera jednim od prioriteta.