Život / Nauka i tehnologija

Ostaci stijenja nastali taljenjem magme koji su s Mjeseca stigli na Zemlju nakon uspješne prošlogodišnje kineske misije, milijardu su godina mlađi od materijala što su ga ostale misije prikupile prije više decenija, piše u članku objavljenom u časopisu Science.

Uzorci doneseni s američkih i sovjetskih misija stari su više od 2,9 milijardi godina, no uzorci prikupljeni tokom kineske misije Chang'e-5 krajem prošle godine, gotovo su milijardu godina mlađi i ukazuju na to da je vulkanska aktivnost na Mjesecu trajala duže nego što se ranije pretpostavljalo.

U decembru prošle godine kineska sonda bez posade sletjela je na prethodno neposjećeni dio velike ravnice nastale djelovanjem lave, Oceanus Procellarum. Od tamo je na Zemlju donesen 1731 gram uzoraka.

Jedan od glavnih ciljeva Chang'e-5, nazvanog po mitskoj kineskoj božici Mjeseca, bio je saznati koliko je Zemljin prirodni satelit bio vulkanski aktivan.

- Područje Oceanus Procellaruma karakterišu visoke koncentracije kalija, torija i uranijuma, elemenata koji generišu toplinu dugotrajnim radioaktivnim raspadom. Oni su mogli imati dugotrajnu magmatsku aktivnost na bližoj nam strani Mjeseca -  stoji u članku iz Sciencea.

U njemu se navodi i da je izvor topline za magmatsku aktivnost moglo biti takozvano "plimno grijanje" ili toplina generisana gravitacijskom silom Zemlje.

U sljedećih pet godina Kina planira ostvariti Mjesečeve misije Chang'e-6 i Chang'e-7, kao i ovaj put, bez posade, a cilj im je istražiti južni pol Mjeseca.