Život / Ljepota i zdravlje

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nedavno su instalirani novi MR i CT aparat. Novi MR jačine 1,5 T je postavljen  na mjestu  13  godina  starog MR  aparata, koji je više bio u kvaru nego što je radio, saopćeno je iz Press službe KCUS-a.

Kako kaže prof. dr. Sandra Vegar Zubović, direktorica dijagnostičkih disciplina na Klinici za radiologiju sada su dva  MR aparata.

- Radom u dvije smjene, pet dana u sedmici, uspjevamo poboljšati  zdravstvenu  zaštitu bolesnika i to prioritetno  ležećih, a potom i  ambulantnih pacijenata.  Svakodnevno  se susrećemo  sa terminima  hitni  MR  pregleda gdje je specijalista radiolog dužan, a na osnovu  svih  nalaza koje pacijent dostavi, procijeniti  nivo  hitnosti  i  dati  adekvatan termin  pregleda - navodi Vegar Zubović.

Ističe da prioritet u pronalaženju  vanrednih termina imaju pacijenti sa sumnjom na malignu  bolest, razvoj  metastatske bolesti, pedijatrijski  pacijenti i  bolesnici koji se pripremaju za operativni  zahvat.

- Naši vrijedni inžinjeri medicinske radiologije i medicinske sestre dolaze i prije osam  sati  na posao i ostaju iza 20:30h da bi  završili  dnevni  posao. Lista dnevnog  rada na MR odjeljenju  je  oko 50 pacijenata. Sa postojećim MR apartima možemo liste zahtjeva kontrolisati  tako  što se termini  za preglede dodjeljuju  od  strane specijalista radiologa , a na  osnovu uputne dijagnoze sa uputnice kao i nalaza specijalista koje pacijent dostavi - pojašnjava Vegar Zubović.

Novi 160 slojni CT aparat koji je instaliran početkom sepembra ove godine namijenjen  je  svim  vrstama CT pregleda u  kratkom  vremenu  i  uz skraćeno  vrijeme izlaganja jonizirajućem  zračenju. 

- Radi se o veoma brzom, preciznom  aparatu  koji  je  u odnosu  na  ostale  poboljšan dodatnom  opremom koja pruža radiologu  jasan pregled slike kako  urednog, tako i patološkog nalaza. Njegovim instaliranjem u mogućnosti  smo napraviti veći broj pregleda na dnevnom nivou i svrstavamo se u klinike koje “proizvode “ najveći broj  nalaza u  BiH. Klinika za radiologiju  u uslovima redovnog  rada uradi  do 100  CT pregleda.  Svakodnevno  se radi  na dodjeljivanju  izvanrednih  termina za CT preglede.  Najveći broj  zahtjeva se odnosi na  CT koronarografije, jer zahvaljujući ovakom  CT  aparatu, broj  invazivnih i visoko  rizičnih pretraga se  drastično smanjuje. Klinika za radiologiju   zajedno  sa punktovima uradi  oko 600 pregleda u  toku  24 sata - kazala je.

Da je poboljšana i  druga dijagnostička oblast govori  u prilog objedinjavanje laboratorijske djelatnosti u sklopu O.J. Klinička biohemija sa imunologijom.

Za ambulantne  pacijente koji  svakodnevno  dolaze na  vađenje  krvi  u prostorije  prizemlja DIP-a, omogućeno je unošenje  podataka iz zdravstvenih knjižica u SAP sistem i sigurnu  pohranu podataka, rješavanje ili oslobađanje od participacije i vađenje  krvi  vrlo  dostupnim u  kratkom vremenskom  periodu.

Laboratorijska dijagnostika počinje sa vađenjem  krvi  u  7:30h.  U ponedjeljak 5. novembra 2018. godine evidentirano je 488 ambulantnih  pacijenata do  10h. Pored radiološke i biohemijsko-imunološke dijelatnosti u  dijagnostiku  spadaju  i patohistološka, citološka i  citogenetska dijagnostika. Na  dnevnoj  osnovi  ukupan  broj  dijagnostičkih pretraga 5.11.2018. godine je  12503 laboratorijska, 595 radiološka , 89 patohistološka,  citološka, citogenetska  i 1904 mikrobiološka.

Prema riječima prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS, ova disciplina u KCUS stalno napreduje i unapređuje svoj rad.

- Planirali smo nabavku  digitalnog  mamografskog  aparata, a u  cilju  poboljšanja  dijagnostike  dojke i  skrininga. Namjeravamo kupiti još jedan MR aparat jačine 3 Tesla, formiranje  tima za rano otkrivanje moždanog udara i uvođenje mehaničke trombektomije. Kao i u protekle dvije i po godine  i u budućnosti  radit ćemo  na  poboljšanju  zdravstvene usluge, na skraćenju puta pacijenta kroz zravstveni sistem i edukaciji medicinskog osoblja. Dolazak  pacijenata u bolnicu u teškim oblicima hroničnih bolesti ili završnim stadijima malignih bolesti  nam je  pokazatelj  skromne  zdravstvene  prosvjećenosti na čijem poboljšanju ćemo raditi u budućnosti - rekla je prof. dr. Sebija Izetbegović.