Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u intervjuu za Start govori o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, međuvjerskim i međunacionalnim odnosima, dijaspori, mladima ... Upozorava na opasnost nezakonitih paravjerskih skupina i online sadržaja koji se šire iz neprovjerenih izvora, devijacijama u društvu. Razgovaramo i o obilježavanju 30. godišnjica genocida u Srebrenici. 

Kako Vi ocjenjujete današnju situaciju u BiH, i onu u političkom i vjerskom smislu?

- Suzdržao bih se od posebne ocjene političke situacije i prepustio bih to političarima i analitičarima. Islamska zajednica je dio ovog društva i naši članovi i pripadnici su građani ove države i naravno da nas se tiču procesi koji se odvijaju, naročito kada svjedočimo slabljenju države i njenih institucija i kada vidimo da jačaju separatističke politike koje prijete miru i stabilnosti. To nas se mora sviju ticati.

Ali ono za što bi vjerske zajednice trebale biti prvenstveno zainteresirane jeste pitanje njihovog poslanja odnosno izvršavanja božanske misije promovisanja dobra i suzbijanja zla. U tom smislu smo jako zabrinuti urušavanjem vrijednosnog sistema i tradicionalnih vrijednosti.

Naročito nas brine normalizacija govora mržnje, navikavanje na korupciju i prešutno gledanje na zlo i patnju drugih. Želimo vjerovati kako vršeći svoju vjersku i obrazovnu misiju vjerske zajednice mogu doprinijeti ozdravljenju društva.

Vidimo, nismo slijepi

Kako biste opisali trenutne međuvjerske i međunacionalne odnose u BiH?

- Brojni su tu izazovi ali zajednički život uz poštivanje posebnosti je duboko ukorijenjen u bosanskim narodima. Ja sam stalno s ljudima širom Bosne i Hercegovine, različitih religija i svjetonazora. Međureligijski dijalog, s povremenim nesuglasicama i incidentima, mogao bi poslužiti za primjer brojnim državama koje nisu imale historiju rata i stradanja kakvu je imala naša zemlja. Ljudi odlično surađuju, zajedno grade biznise, infrastrukturu, crkve i džamije. Naročito mladi: oni slušaju istu muziku i gledaju iste filmove. Međutim, ne možemo negirati djelovanje političkih projekata koji dosta uspješno kreiraju sliku po kojoj je zajednički život nemoguć. To su snage koje insistiraju na podjelama, segregaciji i aparthejdu, koje govore kako se ne miješaju kruške i jabuke, kako su neki manje vrijedni zbog svoje vjere, kako im treba sapun, i slično. Ja želim vjerovati kako te snage nisu problem samo Bosne i Bošnjaka nego bismo se njima trebali zajednički suprotstaviti jer te netolerantne, primitivne i nasilne ideologije sve više jačaju i prijete brojnim državama i društvima. Na osnovu iskustva, a o tome sam i ranije govorio, slobodno mogu reći da je problem u političkim elitama i njihovim vizijama uređenja države, odnosno politikama i političarima koji truju međuljudske odnose kako bi profitirali. Radi se o malim, iskompleksiranim, pohlepnim ljudima, željnim povijesne slave, koji bi se preko ljudskih leševa penjali na tron. Oni za sobom imaju armije medijskih, akademskih, a nekada nažalost i vjerskih, da kažemo, „radnika“, koji danonoćno siju nepovjerenje, podižu tenzije i stvaraju euforiju. Trebali bismo biti slijepi pa ne vidjeti da se iza tih velikih nacionalnih političkih ciljeva vrlo često kriju sitni lični interesi političkih elita i onih koji im služe.

Kako biste opisali i institucijski, ali recimo i Vaš lični stav sa liderima drugih religija u BiH – koliko često se sastajete/čujete, koliki je stepen (ne)razumjevanja i generalno da li je odnos vjerskih lidera u BiH bolji ili isti kao odnos političara?

- Islamska zajednica u međureligijski dijalog ulazi iz vjerskog ubjeđenja a ne iz političke ili bilo koje druge korektnosti. Za nas krilatica da dijalog nema alternativu nije samo slogan. Mi uistinu ne vidimo drugi put ne samo za vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu i ne samo među sljedbenicima tradicionalnih vjerskih zajednica osim dijaloga i izgradnje povjerenja. Mi smo svjedoci ovih dana političkih i društvenih polarizacija opasnih razmjera koje nisu motivisani vjerom. Nadati se da će čovječanstvo smoći snage da ne ponavlja greške iz prošlosti.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na posljednjem zasjedanju Vijeća muftija usvojila Platformu Islamske zajednice za dijalog u kojoj smo jasno iskazali svoju opredijeljenost za dijalog sa jasno definisanim okvirom. Nadamo se da će i ovaj korak biti doprinos općem povratku dijalogu kao putu rješavanja nesporazuma kod nas i u svijetu.

Zašto bi neko blokirao Islamsku zajednicu

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini na potpisivanje ugovora s državom čeka od 2009. godine. Ovo pitanje davno su riješile Pravoslavna i Katolička crkva. Gdje je problem i zašto se ovo pitanje nije riješilo?

- Nakon više pokušaja da se ovo pitanje riješi teško je i nama shvatiti zašto bi neko blokirao Islamskoj zajednici ono što je ionako zagarantovano međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama, ustavom i drugim već postojećim zakonima i što je već potvrđeno drugim tradicionalnim vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Očito je da se radi o politizaciji i da je cilj poslati političku poruku ne samo Islamskoj zajednici nego i njenim članovima.

Blokiranje ovog ugovora ima dalekosežne posljedice na odnose u Bosni i Hercegovini i mislim da oni koji na tome insistiraju možda toga nisu u potpunosti ni svjesni.

Islamska zajednica u BiH aktivno učestvuje u pomoći našim građanima stradalim u nedavnim poplavama. Možete li nam reći šta se do sada uradilo i kakvi su dalji planovi?

- Naši imami i naše institucije su bili među prvima koji su odgovorili na ovu katastrofu. Svi naši džemati u domovini, domovinskim zemljama i čitavoj našoj dijaspori su se uključili u prikupljanje pomoći. Solidarnost su pokazale i bratske zajednice u okruženu u Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Značajnu pomoć smo već podijelili ali ona je dominantno bila pojedinačna, odnosno direktna pomoć pogođenim porodicama i pojedincima.

Sada čekamo da nam nadležni državni organi kažu koji su to prioriteti koje trebamo podržati a mi nastavljamo direktno pomagati pogođenim pojedincima i porodicama u onim potrebama koje nam oni delegiraju. Spremili smo sa partnerskim organizacijama i nadležnim općinama nekoliko projekata od izgradnje kuća do sanacije vodovoda, ali nas birokratija na višim nivoima koči u realizaciji.

U proteklom periodu obilježeni su značajni jubileji mešihata Islamske zajednice izvan BiH. Šta nam to govori o položaju naših ljudi u dijaspori i kakvi su Vaši utisci?

- Ponosni smo na naše mešihate u okruženju u Hrvatskoj, Sloveniji i u Srbiji, ali i sve brojniju i bolje organizovanu dijasporu. Imao sam priliku ovih dana posjetiti nekoliko naših krovnih organizacija i džemata u dijaspori. Broj njihovih članova se svakog dana povećava kao i broj džamija i džemata. To je zbog njihove sve bolje organizacije, ali nažalost, i zbog sve većeg broja naših ljudi koji napuštaju domovinu. Mi bismo voljeli da možemo kazati da će se ti ljudi vratiti ali velikih broj njih, po onome što sada vidimo, planira sa svojom potomcima živjeti u državama koje smatraju svojim novim domovinama. Kao zajednica nemamo kapacitete zaustaviti iseljavanje, iako radimo koliko možemo da ohrabrimo naše ljude da se ne iseljavaju naročito u povratničkim džematima. Ono što možemo i moramo jeste da idemo za našim ljudima i da im budemo na usluzi i da budemo institucija oko koje se duhovno okupljaju ma gdje odlučili živjeti. Želimo vidjeti našu dijasporu kao dobro integrisanu, ali im pomoći da se buduće generacije ne asimiliraju i da se ne desi da su oni koji su se iselili izgubljeni za ovu državu i ovaj narod.

Nasilna ideologija je živa i dalje vreba našu djecu

Podsjetićemo se na nemili događaj koji se prije par mjeseci desio u Bosanskoj Krupi gdje je maloljetnik  ubio jednog i teško ozlijedio drugog policajca. Njega i ostale privedene  dovodili su u vezu sa vehabijskim pokretom i paradžematom koji djeluje na ovom području. Kakav je Vaš komentar?

- Mi godinama upozoravamo na opasnost nezakonitih paravjerskih skupina i online sadržaja koji se šire iz neprovjerenih izvora. Islamska zajednica je kroz dijalog i javni angažman uradila jako puno kako bi se ovaj problem riješio. Razvili smo posebne programe prevencije i nastavit ćemo islam naučavati na ovim prostorima u duhu islamske tradicije Bošnjaka kako je to bilo stoljećima.

Međutim, problem nesretnog dječaka iz Bosanske Krupe pokazuje da je nasilna ideologija živa i da i dalje vreba našu djecu ali da ona nije jedini krivac za devijacije kod mladih i da moramo jako puno uraditi na nivou porodice, škole, šire lokalne zajednice kako bismo se ovom zlu zajednički suprotstavili.

Pred nama je 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Vjerujemo kako će i Islamska zajednica dati svoj doprinos obilježavanju ove tužne godišnjice.

- Tako je. Iako smo kao Islamska zajednica zaduženi primarno za vjerski dio komemoracije, mi ćemo dati svoj doprinos da se i ove godine dostojanstveno obilježi i ova godišnjica genocida nad Bošnjacima. Sve svoje mogućnosti i potencijale mi ćemo staviti na raspolaganje i u domovini u svijetu. Naši džemati u dijaspori sa partnerskim organizacijama kao i uprave Rijaseta planiraju brojne aktivnosti širom svijeta.

Ove godine dženaza i godišnjica genocida u Srebrenici dolazi nakon usvajanja historijske rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Na nama je da sada kao čovječanstvo, kao međunarodna zajednica uradimo sve da odredbe ove rezolucije zažive. Naročito je bitno da lekcije iz Srebrenice uđu u obrazovne sisteme širom svijeta. Svijet treba i mora naučiti lekcije iz Srebrenice kako se to zlo ne bi ponovilo.

Sada kada je istina o Srebrenici utvrđena pred međunarodnim i domaćim pravosuđem, kada je kroz rezoluciju Generalne skupštine UN-a dobila i svoj globalni okvir kroz koji će se očuvati sjećanje na tu istinu, na nama je da svu energiju usmjerimo ka obnovi života u Srebrenici i poništavanju rezultata genocida. Mislim da će to biti veći izazov od ovoga koji smo uspješno završili. Ali taj zadatak nam valja staviti pred sebe.