Život / Ljepota i zdravlje

(Magazin START BiH)

Legalizacija marihuane ili regulisanje upotrebe kanabisa u medicinske svrhe u BiH je dobilo podršku Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a u Ministarstvu sigurnosti cijene da bi u naredna tri mjeseca, najkasnije do kraja godine, trebala biti završena procedura izmjene grupe zakona koja će omogućiti kontrolisanu primjenu kanabisa u medicinske svrhe.

- Procedura kreće izmjenom Zakona o suzbijanju i sprječavanju zloupotrebe opojnih droga. Predlagač je Ministarstvo bezbjednosti BiH, a usvaja ih Vijeće ministara BiH. Izmjene treba da među biljke pod strogim nadzorom uvrste standardiziran ekstrakt cvjetova Cannabis sativa var indica sa različitim koncentracijama CBD, THC i ostalih prirodnih kanabinoida. Nakon objavljene izmjene, Agencija će predložiti set podzakonskih akata kojima će se bliže definisati propisivanje, izrada, izdavanje i područje primjene kanabisa - kaže Biljana Tubić, pomoćnik direktora za Sektor za lijekove i naglašava da Agencija podržava regulisanje primjene kanabisa u medicinske svrhe.

STROGA KONTROLA

Ilustracije radi, godinama postoje svjedočenja ljudi oboljelih od multiple skleroza ili karcinoma kojima je ulje kanabisa cijeđeno posebnim metodama umanjivalo bolove. Ljudi iz BiH odlaze u Sloveniju, Hrvatsku ili druge zemlje i na crnom tržištu kupuju ulje koje ilegalno unose u BiH. Nerijetko se desi da im taj skupo plaćeni preparat policija ili carinici oduzmu, traže zakonske sankcije protiv njih. Advokati cijene da je takvo ponašanje „u etičkom smislu nedopustivo i predstavlja određenu vrstu sistemskog nasilja“.

U Ministarstvu sigurnosti, koje koordinira aktivnosti različtih sektora u ovom procesu, kažu da Komisija za suzbijanje droga, koja kao međuresorno tijelo formira radnu grupu koja treba pročešljati sve relevantne propise i utvrditi šta treba mijenjati, intenzivno radi.

„Sve to treba proslijediti Agenciji za lijekove koja će odobriti predložene izmjene, eventualno dati određene sugestije na njih. Potom taj materijal ide na Vijeće ministara BiH. Očekujemo da to bude gotovo za tri mjeseca, eventualno do kraja godine“, kažu u Ministarstvu sigurnosti.

Takođe naglašavaju da je „problem nedostatak pozitivnih praksi iz drugih zemalja i opasnost od zloupotreba“.

„Naše rješenje će biti da kanabis ostaje na listi zabranjenih tvari, ali da se može koristiti u medicinske svrhe pod strogom kontrolom. Legalizacija ili regulisanje upotrebe kanabisa u medicinske svrhe je i u nekim evropskim zemljama urađeno nedavno. Hrvatska je to uradila prošle godine i oni su u zakonu pobrojali bolesti za koje je dozvoljeno prepisati liječenje kanabisom. Radi se o različitim oblicima tumora i multipla, ali nipošto PTSP i slično“, kažu u Ministarstvu.

Krajem 2015. godine Komora magistara farmacije Federacije BiH Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu sigurnosti BiH uputila je inicijativu za legalizaciju medicinskog kanabisa, a početkom 2016. godine Vijeće ministara BiH je formiralo ekspertnu radnu grupu u kojoj su bili farmaceuti, ljekari, psiholozi i pravnici iz oba bh. entiteta i Brčko Distrikta. Oni su se usaglasili da je korištenje kanabisa u medicinske svrhe, uz jasno određene indikacije, potrebno.

PROJEKT 'GRAĐANIN'

Ovo pitanje je sve prisutnije u javnosti, pa su nedavno učenici sarajevske Druge gimnazije, u sklopu predmeta Građansko obrazovanje / Demokratija i ljudska prava, za CIVITAS-ov projekat Građanin, odabrali da lobiraju za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Pobijedili su na školskom i opštinskom takmičenju, kažu da ih zanima da promijene odnos prema liječenju marihuanom. Priznaju da u početku nisu znali mnogo o ovoj temi, ali su u sklopu projekta radili intervjue sa nekoliko osoba koje su se susretale sa liječenjem kanabisom, a među njima je prvi intervju bio s Irfanom Ribićem, studentom Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, kome je ulje kanabisa spasilo život.

- Iako važimo za najnemirniji razred, tih 45 minuta svi su pažljivo pratili Irfanovo izlaganje. Ispričao je svoju borbu sa multipla sklerozom i kako ga je ulje kanabisa vratilo u život. Tada smo postali svjesni koliko je naša tema bitna borba za oboljele - priča Adela Pišmo, predstavnica grupe gimnazijalaca koju čine i Anesa Ališić, Evel Šarenkapa, Emina Bijelonja, Adna Kovač, Taida Kadrić, Merisa Hanjalić i Amila Čengić.

Kaže da su nastavili intervjuisati ljude koji su, svako iz svog ugla, objasnili šta bi dekriminalizacija kanabisa značila za oboljele i kako bi tekla procedura legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

- Od tada to više nije bilo pitanje ocjene ili osvajanja takmičenja, nego smo zaista željeli promijeniti sadašnje stanje i pomoći oboljelim jer smo shvatili šta zapravo medicinski kanabis može učiniti. Zašto da ljudi odlaze van granica BiH i daju enormne količine novca ako bi izmjenom zakona mogli svoju terapiju nabavljati u BiH? I Deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine nalaže da svaki čovjek ima pravo na najbolju moguću ljekarsku njegu. Želimo pomoći u edukaciji građana i podizanju svijesti ljudi, te pokazati koliko pate oboljele osobe - kaže Adela Pišmo.

I Dennis Gratz, zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH, Ministarstvu sigurnosti u VMBiH uputio je inicijativu za skidanje kanabisa sa popisa opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora.

- Pokrećemo ovu inicijativu uzimajući u obzir stavove medicine i farmacije, kao i pravnu praksu zemalja EU, prvenstveno Slovenije i Hrvatske, gdje je kanabis skinut sa popisa opojnih droga. Držanje kanabisa na listi zabranjenih tvari i biljaka suprotno je mišljenju Komore magistara farmacije FBiH, kao i Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga. Sa stanovišta medicinske struke, kao i progresivne pravne prakse, te više puta izraženih građanskih inicijativa, ne postoji prepreka da se kanabis sa liste zabranjenih tvari i biljaka prebaci na listu tvari i biljaka pod strogim nadzorom, odnosno da omogućimo upotrebu ove ljekovite supstance u medicinske svrhe - kaže Gratz.

On naglašava da tromi i neuviđavni sistem koji tvrdoglavo insistira da se kanabis, suprotno mišljenju doktora i farmaceuta, zadrži na istoj listi sa teškim drogama, nanosi samo štetu bh. društvu, posebno građanima kojima je ova biljka potrebna kao lijek.

- Imamo apsurdnu situaciju u kojoj je alkohol legaliziran, a kanabis nije, iako svjedočimo stalno tragičnim situacijama, gdje je nasilno i neodgovorno ponašanje sa nerijetko smrtonosnim posljedicama motivisano alkoholom. Naša stranka će nizom inicijativa, i koristeći sva raspoloživa pravna sredstva, u idućem periodu posvetiti se tome da dekriminaliziramo upotrebu ove ljekovite biljke - kaže Gratz.

ŠERIJAT

Među zagovornicima upotrebe kanabisa u medicinske svrhe postoji određeni strah da bi vjerske zajednice, prvenstveno Islamska zajednica BiH (IZBiH), mogle zaustaviti ove izmjene zakona. No, na internet strani IZBiH nalazi se pitanje o marihuani ili indijskoj konoplji. Vjernik koji je ostao anoniman je napisao da „klanja pet dnevnih namaza i trudi se da bude što bolji kako bi Allah bio zadovoljan njime, nikada ne klanja dok je pod uticajem marihuane i potrebna mu je samo manja doza kako bi ga pokrenula ujutro i manja doza poslije posla kako bi kvalitetno iskoristio slobodno vrijeme jer ga bez nje ništa ne interesuje“, a iz IZBiH su mu odgovarili da su „uvjereni da ona nije slučajno na listi zabranjenih droga, odnosno psihoaktivnih supstanci“.

„Ukoliko medicinska nauka potvrdi njeno po zdravlje korisno djelovanje, u svjetlu tih saznanja razmotrit će se tretman njezinog korištenja sa stanovišta Šerijata“, stoji u odgovoru IZBiH.

Prema dostupnim informacijama, medicinski kanabis će u BiH, jednom kada se zakon prilagodi njegovoj legalnoj primjeni, koristiti pacijenti sa malignim oboljenjima, oni koji imaju HIV ili AIDS, multiplu sklerozu i oboljeli od pojedinih oblika epilepsije.

ODGOVORNOST NA PACIJENTU

U javnosti je sve više informacija o tome kako pojedinci nabavljaju lijekove koji su u drugim državama legalni i koji pokazuju dobre rezultate u liječenju određenih bolesti, ali ih je u BiH nemoguće konzumirati ako je za njihovu primjenu potrebna pomoć medicinskog osoblja.

- Ukoliko je lijek propisao ordinirajući ljekar, njemu se treba obratiti za primjenu lijeka. U suprotnom sva odgovornost za dobre i loše efekte, na takav način uzetog i primijenjenog lijeka, je na pacijentu - pojašnjava Biljana Tubić.

U Agenciji za nove lijekove dodatna saznanja crpe iz stručne literature, naučnih članaka i internet prezentacija vodećih svjetskih regulatornih tijela poput Evropske agencije za lijekove, Američke agencije za hranu i lijekove, iz Evropskog direktorijata za kvalitet lijekova i zdravstvenu zaštitu.