Ekonomija

Projekt Južne plinske interkonekcije ključan je strateški iskorak koji Bosni i Hercegovini donosi energetsku suverenost, diverzifikaciju izvora opskrbe i izravno povezivanje s globalnim energetskim tržištem preko LNG terminala na Krku.

Istaknuto je to na panelu "Energetska suverenost BiH – Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak", održanom u sklopu 27. Mostarskog sajma, uz poruku kako ovaj plinovod nije samo infrastrukturni, već i vrhunski sigurnosni projekt koji jamči stabilnost cijena, gospodarski prosperitet te ubrzanje puta BiH prema zapadnim integracijama.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je da se nalazimo u vremenu kada energetska sigurnost, održivost i ekonomičnost više nisu odvojena pitanja, nego međusobno povezani izazovi koji zahtijevaju strateški pristup.

Bosna i Hercegovina, podsjetila je Krišto, nema vlastitih izvora prirodnog plina i ovisi o plinu iz uvoza jednim transportnim pravcem tako da su diverzifikacija izvora opskrbe i izgradnja održivog energetskog sustava više nego opravdane.

- Upravo je Južna plinska interkonekcija ključni projekt na tom putu. Ona nije samo infrastrukturni projekt, nego sigurnosni, ali i pokazatelj opredijeljenosti naše zemlje za jačanje regionalne suradnje, povezivanje s globalnim energetskim tržištem i sigurnija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini - kazala je predsjedateljica Krišto.

Naglasila je da Vijeće ministara BiH ostaje snažno posvećeno podršci projektima koji doprinose energetskoj neovisnosti, privlačenju investicija i ubrzanju ekonomskog razvoja.

Istaknula je da jedna od ključnih pretpostavki jesu izmjene i dopune Zakona o plinovodu Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koje su prošli tjedan usvojene u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a da se ovaj tjedan očekuje njihovo usvajanje i u Domu naroda.

Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović, također je naglasio strateški značaj ovog projekta.

- Od početka smo isticali da je Južna plinska interkonekcija od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu. On daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna država. Mi dobivamo jedan novi izvor i novi pravac - naglasio je Čović.

Osvrnuo se na mogućnost da Južna plinska interkonekcija donese i korektnije političke odnose unutar BiH.

- Prije svega, ja sam siguran da će na Domu naroda biti usvojena izmjene i dopune zakona, i to zbog toga što imamo američkog investitora. Bez toga, mi bi se igrali. Južna plinska interkonekcija može povezati ljude, biti 'bypass' Zapada, Republike Hrvatske sa ostalim dijelom EU – naglasio je.

Dodao je kako je realizacija ovog projekta ispit za sve političke opcije u Bosni i Hercegovini te je pozvao sve aktere da ga podrže.

Otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel kazao je kako su neutemeljene ocjene da će BiH ulaskom u projekt Južne plinske interkonekcije potpasti pod prevelik američki utjecaj.

- Sedamdeset posto plina dolazi iz SAD-a, a trideset iz Afrike, međutim nije bitno odakle on dolazi. SAD jedan od najvećih izvoznika plina, ali plin će biti dostupan svim izvoznicima. Ono što je najvažnije je da plinovod funkcionira na poštenim načelima i komercijalno transparentnoj razini i to će garantirati količinu energiju za daljnji razvoj BiH – poručio je Ginkel.

Amer Bekan, direktor tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC kojoj je dodijeljen posao izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, naglasio je, pak, da američki utjecaj, koji će doći s američkim investicijama i plinom, donosi prosperitet.

- Plin je energent koji nam služi kao transfer na zelenu energiju, a kao takav će još dugo biti u upotrebi, sve dok ne postignemo nultu razinu emisija CO2. Ulažemo oko 600 milijuna eura u transportne kapacitete prema Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj, a proširivanje američkog utjecaja na ovim prostorima donosi demokraciju, sigurnost i prosperitet – naglasio je Bekan.

Dodao je kako je na Vijeću ministara za energetiku EU otvorio pitanje Južne interkonekcije, da će ovaj plinovod biti spreman za vodik, ali i da je potrebno da se EU uključi u financiranje ovog projekta i na taj način prigrli BiH i uvede ju u zapadnu kulturu u koju pripada.

Naglasio je i to da će idući tjedan na Vladi RH bit će usvojen Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe te da se u tom kontekstu razmišlja o tome da se u sufinanciranje izgradnje nuklearke pozovu i ostale zemlje regije, među njima i BiH.