Život / Nauka i tehnologija

Novija istraživanja pokazuju kako se ostaci droga poput kokaina, ecstasyja i amfetamina nalaze u mnogim rijekama Europe, uključujući Temzu (Engleska), a znanstvenici Europskog nadzornog centra za droge i ovisnost o drogi su otkrili 2015. godine da London ima najveću koncentraciju kokaina u kanalizaciji.

Tragovi droge dolaze u rijeke izlučivanjem iz tijela korisnika, a tako onda postaju opasan zdravstveni problem za neke ribe.

Prosječna dnevna količina supstanci je oko 737 mg na 1000 ljudi.

Skupina znanstvenika je još 2005. godine u Italiji našla velike količine nusproizvoda kokaina zvanog benzoilekgonin (koji se može pronaći u urinu korisnika), kako pluta rijekom Po. Bilo je to u količini koja znači protok od oko 4 kg kokaina rijekom na svakodnevnoj bazi.

U novoj studiji su znanstvenici s napuljskog sveučilišta Federico II stavili europske jegulje u vodu koja je sadržavala manju količinu kokaina (sličnu onoj pronađenoj u rijekama) te ih ostavili tamo 50 dana.

Ribe su se ponašale hiperaktivno u usporedbi s drugim ribama iz nezagađene vode. Kokain se nakupio na njihovim mozgovima, mišićima, škrgama i ostalom tkivu. Koštano tkivo im je bilo ozbiljno ozlijeđeno, baš kao i mišići, a tijelo natečeno. Ozljede pritom nisu nestajale ni deset dana nakon vađenja iz spomenute vode.

Europske jegulje obično provedu prvih 5 do 20 godina u slanoj ili slatkoj vodi prije prelaska više od 5600 km do svog mrjestilišta u Sargassu, na sjeveru Atlantskog oceana. Iz te regije njihove ličinke putuju i po godinu dana natrag u Europu. Broj mladih jegulja koje pristižu u Europu se smanjio od 1980-ih za više od 90 posto, prenose mediji.

Anna Capaldo, biologinja i voditeljica studije o utjecaju kokaina na jegulje, tvrdi kako povišeni dopamin prouzročen kokainom može pridonijeti zastoju spolnog razvoja jegulja, čime je njihovo razmnožavanje ugroženo.