Politika / Regija

Prvi parlamentarni samit Krimske platforme poruka je Rusiji, agresoru na Ukrajinu, da se demokratski svijet neće umoriti od potpore toj zemlji, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na završetku skupa. 

“Ovdje se radi u prvom redu o političkoj inicijativi koja je poslala snažnu političku poruku – mi smo uz vas”, rekao je Jandroković na kraju skupa koji je okupio predstavnike 50 zemalja i međunarodnih organizacija koje su „pokazale zajedništvo”. 

„Jasna je to poruka i predstavnicima Ruske Federacije, agresoru, da se civilizirani demokratski svijet neće umoriti od potpore Ukrajini i da ćemo biti uz njih sve dok ne oslobode i posljednji centimetar svog teritorija”, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora na konferenciji za medije s ukrajinskim kolegom Ruslanom Stefančukom, javlja Hina.

„Pokazali smo solidarnost s ukrajinskim narodom i spremni smo na tome ustrajati do kraja”, zaključio je Jandroković, koji je ovaj skup prozvao najvećim međunarodnim događajem u povijesti Hrvatskog sabora. 

Predsjednik ukrajinskog parlamenta naglasio je da se sa samita odaslala jasna poruka Rusiji. 

„Države koje ste na drugoj strani povijesti, na drugoj strani civiliziranog svijeta – pogledajte nas. Ovako izgledaju podrška, prijateljstvo, civilizacija. Ovo zovemo mirom. Ukrajina će prevladati i mi ćemo pobijediti”, rekao je Stefančuk. 

On je istaknuo kako Ukrajina ima snage i volje pobijediti i vratiti kontrolu nad svojim teritorijem kakav je bio u vremenu stjecanja neovisnosti 1991. godine, što uključuje i Krim. 

„Jako malo država vjerovalo da će Ukrajina uspjeti pružiti takav otpor agresiji. Pokazali smo svijetu da smo neustrašivi”, nastavio je Stefančuk i izrazio želju da se ovaj skup iduće godine održi na oslobođenom Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi je nakon sudjelovanja na skupu priopćila je kako je on bio prilika da SAD i saveznici ponove svoju „jedinstvenu, nepokolebljivu podršku ukrajinskom narodu”. 

„Kongres na dvostranačkoj i dvodomnoj osnovi neće posustati u naporima da podupre Ukrajinu i pozove Rusiju na odgovornost”, dodala je Pelosi.

Skup je rezultirao završnom deklaracijom. Prva zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova kazala je kako je njome afirmirana politička, diplomatska, financijska, humanitarna i druga podrška Ukrajini da obnovi svoj teritorijalni integritet.

Sudionici Krimske platforme svojim su potpisom iskazali namjeru „kontinuiranog jačanja efikasnosti postojećih restriktivnih mjera protiv Rusije i spremnost da razmotre daljnju ekspanziju (sankcija), ako razvoj događaja u Ukrajini zahtijeva takve postupke“, stoji u deklaraciji.

Također je predviđeno promicanje regionalne sigurnosti, politika nepriznavanja ruske okupacije ukrajinskih teritorija te je afirmirana sloboda plovidbe.

Potpisnici su osudili kršenje ljudskih prava na Krimskom poluotoku, „pogotovo proizvoljno zatvaranje stanovnika, uključujući krimske Tatare, narušavanje jedinstva obitelji, prisilno regrutiranje Ukrajinaca i krimskih Tatara u rusku vojsku te prijetnje slobodi izražavanja i slobodi vjeroispovijesti“.

Osudili su i „takozvane referendume“ o priključenju ukrajinskih regija Zaporižja, Hersona, Luhanska i Donecka Rusiji i militarizaciju Krimskog poluotoka koja „potkopava sigurnost i stabilnost u široj crnomorskoj regiji, narušava slobodu plovidbe u Azovskom i Crnom moru, uzrokujući time nepodnošljive gubitke ne samo za gospodarstvo i poljoprivredni sektor Ukrajine, već i za globalne zalihe hrane“.