Ekonomija

 Iako se toga danas rijetki sjećaju, ne tako davne 2007. godine u BiH je predstavljen i najavljen projekat danske „Kristensen Group“ (KG), specijalizovane za izgradnju luksuznih odmarališta, koji je podrazumijevao izgradnju luksuznog odmarališta na poluostrvu Klek i u Neumu. No, kako tvrdi njihov predstavnik za BiH, politika i nacionalizam upropastili su šansu.

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

- Projekat koji nudimo je jedan od najvećih u turizmu u Evropskoj uniji i po visini investicije i po površini na kojoj će se graditi, a ovim planom je predviđena izgradnja i velikog broja sportskih terena, trgova i drugih turističkih sadržaja koji nedostaju Neumu - kazao je tada Muhamed Švrakić, tadašnji direktor predstavništva danske kompanije.

Planom je bila predviđena i izgradnja pet kilometara novih plaža, pet velikih hotela, dvije velike marine, desetine stambenih zgrada s apartmanima, pet turističkih bungalov naselja, kao i oko 400 luksuznih vila za bogatu svjetsku klijentelu. Ukupna vrijednost investicije je bila procijenjena na milijardu eura, a rok gradnje na 10-12 godina što bi, da se obistinilo, značilo da bi upravo negdje sada svečano obilježavali završetak cjelokupnog projekta.

Koliko god nekome danas ili tada ovaj projekat, zbog same svoje impozantnosti, izgledao nerealan ili čak i predmet podsmijavanja ovom prilikom nije na odmet podsjetiti na sličan projekat u susjednoj Crnoj Gori.

Naime, u ljeto baš te 2007. godine, kanadski milijarder Peter Munk, ploveći na jahti sa bogatim prijateljima ka Kotoru, oduševljen položajem i viđenim, došao je na ideju da u Tivtu, gradiću od tek par hiljada ljudi, izgrade luksuznu marinu i popratni gradić. Slično kao i u BiH, i ova najava je u tamošnjoj javnosti dočekana sa podsmijehom. Danas, 13 godina kasnije, u taj impresivni projekat je već uloženo blizu 600 miliona eura, uz najavu da će u narednih 15 godina biti uloženo još 500 miliona. Cijeli niz luksuznih resorta u Hrvatskoj nećemo ni spominjati. Mega projekti su ipak mogući, čak i u ovom dijelu svijeta.

Nije baš kao Monte Carlo, ali skoro

Trinaest godina kasnije Švrakić i dalje osjeća žal za projektom koji je trebao biti prekretnica ne samo bh. turizma nego cjelokupne privrede.

Za magazin Start BiH podsjeća kako je u pitanju bio lokalitet Tanko sedlo, koji se prostire na površini od oko 700-800.000 četvornih metara privatne imovine.

- U taj projekat sam ugradio tri godine života, uvijek će mi biti drag i volio bih ga nekada nastaviti. Najveći problem tada je bio zapravo pronaći vlasnike - što je meni pošlo za rukom. Tamo se isto ime prenosi sa koljena na koljeno. Imate pet Ivana dok ne dođete do pravog vlasnika, ali sve smo to bili uspjeli. Stupio sam u kontakt sa blizu 900 vlasnika. Skoro svi su htjeli prodati zemlju. Tri godine smo radili na tome i razvijali projekat koji je imao za cilj da privuče svjetsku klijentelu - prisjeća se Švrakić.

A onda se, kaže, nažalost uključila politika tamo gdje joj nije bilo mjesto.

- Iako ne volim što moram uvući politiku u ovo, ali onda su u nama, odnosno u meni kao muslimanu, vidjeli neprijatelja jer sam bio direktor grupe za BiH. Počele su priče da će se tu praviti džamija, da će se islamizirati Neum... i već 2006. je sve nažalost krenulo pogrešnim tokom iako su tadašnji načelnik Neuma (Đuro) Obradović i premijer HNK bili ljudi koji su srcem i dušom podržali projekat. Oko toga nema dileme. Ja im i danas čestitam na tome - kaže Švrakić.

Koliko je projekat bio odmakao i koliko je bio studiozno pripremljen govore i činjenica da su urađena brojna istraživanja, uticaj na lokalnu sredinu, istraživanja vode i tla, arhitektura bi pratila mediteranski ambijent, a projekat je podrazumijevao oko 40.000 kreveta za smještaj, kao i prateće objekte i sadržaje. Danci su bili spremni da pomognu i s vodosnabdijevanjem cijelog Neuma, kao i poboljšaju situaciju sa elektrosnabdijevanjem.

- KG je tada bila među vodećim u svijetu u gradnji turističkih gradova i naselja. To je svjetska firma kojoj novac nije bio problem. U Neumu je tada kvadrat bio 4-5 eura, a mi smo ponudili cijenu 44 eura. Za toliki projekat cijena zemljišta ne igra nikakvu ulogu. To nije bio problem i te priče su izmišljene. Problem je nastao kada je jedan vlasnik kazao kako ne želi biti izdajnik i prodati zemlju muslimanu i sve je propalo radi toga. Ta osoba je imala plac bez kojeg se projekat nije mogao realizovati. Tada je on prodavao kvadrat za šest, a mi smo mu ponudili 46 eura. Poslije mjesec dana me je lično nazvao, izvinio se, priznao je da je pogriješio, ali Danci su već bili odustali. Molio me da ih probam vratiti. Ali Danci su u tom smislu poput nas. Kada kažu da je gotovo, onda je gotovo. Čim se politika i nacionalizam umiješao, oni su rekli da ih to ne zanima i povukli se - prisjeća se naš sagovornik uz napomenu kako je pritisak vršilo nekoliko lokalnih šerifa, čak do te mjere da ih posljednjih mjeseci čak ni načelnik nije smio primiti u svom uredu već su se krijući sastajali u Metkoviću i Kleku jer je i sam bio pod velikim pritiscima.

Uz KG bi, uvjerava nas, tada došle desetine drugih, manjih grupa i finansijskih organizacija koje su očekivano odustale čim je KG odustao.

- Već su bili dogovoreni lanci mnogih hotela koji nam tek danas dolaze u Sarajevo. Neću reći da smo mogli postati Monte Carlo jer on ima drugačiju poziciju, ali mogla je to biti velika stvar. Osim ovog projekta Danci su radili i druga istraživanja poput razvoja brze luke koja bi se mogla uklopiti jer njima nije bila jasna tolika neiskorištenost obale. Prema Dubrovniku ima recimo 400-500.000 m2 gdje je najveća nadmorska visina 15 metara. Tu je bila planirana luka koju su Danci htjeli pokloniti državi jer im je takva poslovna praksa. Bili su spremni uraditi kompletnu projektnu dokumentaciju. To bi bila teretna, suha kontejnerska luka koja se može napraviti, ali niko nikada nije upitao za to. Ja, recimo, i sada kod sebe imam projekte istraživanja koji su vrijedni bar milion eura. Ali država ne pokazuje nikakav interes za to. Ni da pitaju. To su razni elaborati, istraživanja... Svi se bave Pelješkim mostom. Trebali smo samo tražiti da most bude nešto viši. Nama je problem što se kod nas, osim jedrilica, nijedan veliki brod ne može okrenuti - ističe Švrakić.

Ugledajmo se na Slovence

Ukupno ulaganje u istraživanje KG-a se procjenjuje na oko pet miliona eura, koje su nažalost propale.

- Neum je moja država. Volim Neum, imam puno prijatelja. Tamo ima jako dobrih ljudi, većina su takvi, a ima i odličnih ugostiteljskih radnika i restorana. Čak i boljih nego u Hrvatskoj. Međutim, mi ne znamo cijeniti Neum, a država ne želi da ga razvije. Država mora pokazati inicijativu. Mi zbog budućnosti tamo moramo napraviti luku. Ne možemo računati samo na Ploče. Mora se napraviti marina. Mora se ulagati i nove gradove. Slovenija ima obale kao i mi, a imaju tri ozbiljna grada, mi jedan - poručuje Švrakić.

Bez pisanog traga

U Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona su nam kazali kako u Ministarstvu ne postoji „pisani trag“ o pomenutom projektu, što praktično znači da nikada nije došlo do bilo kakve konkretizacije. Kada je riječ o nekim drugim, velikim potencijalnim investitorima u bh. obalu, u ministarstvu kažu da se periodično javljaju određeni investitori, ali da se ne može izdvojiti nijedan konkretan projekat.

(Magazin Start BiH- 18.9.2020. godine)