[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/12\/10\/l-af9c7f9a17e8496971f27db190e5b221.jpeg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/12\/10\/100x73\/l-af9c7f9a17e8496971f27db190e5b221.jpeg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/12\/10\/l-af9c7f9a17e8496971f27db190e5b221.jpeg","size":"133.72","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Italijanska kuhinja dodana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine

Italijanska kuhinja dodana je na UNESCO-ov popis "nematerijalne kulturne baštine" na sastanku Međuvladinog odbora te agencije UN-a u New Delhiju u srijedu, javila je Ansa.

Ovo je prvi put da je nacionalna kuhinja u cijelosti, a ne jedna tradicija ili recept, dobila status svjetske baštine.

Odbor je saopštio da je italijanska kuhinja "kulturna i društvena mješavina kulinarskih tradicija" i "način brige o sebi i drugima, izražavanja ljubavi i ponovnog otkrivanja vlastitih kulturnih korijena, nudeći zajednicama mogućnost da podijele svoju historiju i opišu svijet oko sebe".

Odluka o prihvatanju prijave, koja je bila među 60 iz 56 zemalja koje su bile pod ocjenom, dočekana je dugim aplauzom u sali u kojoj se odbor okupio.

- To je zajednička aktivnost koja naglašava intimnost s hranom, poštovanje sastojaka i zajedničke trenutke za stolom - saopštio je UNESCO.

- Praksa je utemeljena na receptima protiv otpada i prenošenju okusa, vještina i sjećanja kroz generacije. To je sredstvo povezivanja s porodicom i zajednicom, bilo kod kuće, u školama ili putem festivala, ceremonija i društvenih okupljanja. Ljudi svih uzrasta i spolova učestvuju, razmjenjujući recepte, prijedloge i priče, a bake i djedovi često prenose tradicionalna jela svojim unucima - navodi se u saopštenju.

Znanje i vještine vezane za element prenose se i neformalno unutar porodica i formalno u školama i na univerzitetima.

Osim kuhanja, praktičari element vide kao način brige o sebi i drugima, izražavanja ljubavi i ponovnog otkrivanja vlastitih kulturnih korijena.

To zajednicama daje mogućnost da podijele svoju historiju i opišu svijet oko sebe. Također pomaže u očuvanju specifičnih kulturnih izraza, poput jezika i gestova.

- Praksa na taj način potiče socijalnu inkluziju, istovremeno promovirajući dobrobit i nudeći kanal za cjeloživotno, međugeneracijsko učenje. Također jača veze, potiče dijeljenje i promovira osjećaj pripadnosti - stoji u saopćenju, prenosi Ansa.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!