[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/13\/l-c0b327f3c0f96f6a90f91c4617ac9708.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/13\/100x73\/l-c0b327f3c0f96f6a90f91c4617ac9708.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/13\/l-c0b327f3c0f96f6a90f91c4617ac9708.jpg","size":"53.76","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Italija i sedam drugih članica protive se statusu drugog reda za nove članice EU

Italija i sedam drugih zemalja koje podržavaju članstvo Zapadnog Balkana u EU, usprotivile su se francusko-njemačkom potezu i potezu Beneluksa da se u ugovore o pristupanju budućim članicama ugrade nove i restriktivne pravne zaštitne mjere, piše Euractiv.

Prošlog mjeseca, diplomatski dokument - iz Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije i Luksemburga - predložio je uslovne zabrane novim državama članicama da glasaju o budžetskim, sigurnosnim i odlukama o vanjskoj politici.

Italija - zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, po prvi put - usprotivila u grupi poznatoj kao "Prijatelji Zapadnog Balkana".

- Dokument odbacuje svaki pristup koji bi mogao potaknuti percepciju kandidatura ili članstva "drugog reda", navodi se u tekst- , pozivajući na "jednoobraznu primjenu pregovaračkih procedura na sve kandidate, bez ubrzanih aranžmana ili paralelnih puteva".

- Treba izbjegavati nove zahtjeve, političke preduvjete ili dodatne institucionalne korake, jer bi oni obeshrabrili kandidate i oslabili utjecaj Unije u njenom susjedstvu - navodi se.

Grupacija zemalja s historijskim vezama ili bliskim vezama s Balkanom prihvata „legitimnost zaštitnih klauzula, prelaznih mjera i mehanizama za praćenje nakon pristupanja“, ali samo ako su „zasnovani na objektivnim potrebama, proporcionalni, pravno ispravni i u skladu s ukupnom institucionalnom arhitekturom Unije“.

- Zaštitni okvir trebao bi se zasnivati ​​na katalogu instrumenata koji se oslanjaju na iskustva prethodnih proširenja i ažurirani u svjetlu trenutnih izazova, s fleksibilnošću prilagođavanja specifičnim okolnostima svake zemlje kandidata - navodi se u dokumentu.

Najnoviji „nezvanični dokument“ dolazi usred niza prijedloga uoči oktobarskog Evropskog vijeća, kada se očekuje da će lideri razgovarati o pristupu bloka proširenju i dok se članstvo za mnoge zemlje Zapadnog Balkana, poput Srbije, odugovlači.

Antonio Tajani, italijanski ministar vanjskih poslova, pozvao je da EU mora održati „jednakost država članica po pristupanju“ i „odsustvo novih zahtjeva ili uvjetovanosti“, uz održavanje „zajedničkog okvira prilagođenog svakom kandidatu“.

- Uvjereni smo u potrebu davanja političkog prioriteta ponovnom ujedinjenju evropske porodice s Balkanom - rekao je prošlog petka.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!