Vijesti / Hronika

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Regija jugoistočne Evrope predstavlja jedno od glavnih područja trgovine ljudima, uglavnom žene i djeca, a najčešće u svrhu seksualne eksploatacije. U novije vrijeme naročito su izraženi novi oblici trgovine ljudima prvenstveno u svrhu radne eksploatacije - prisilno prosjačenje, služenje u kućama, ugovoreni brakovi. Uprkos naporima svih država u regiji na suzbijanju ovog fenomena, trgovina ljudima i dalje predstavlja jednu od vodećih kriminalnih aktivnosti na ovom području.

Decentralizirana uprava i pravni sistemi, u kombinaciji sa siromaštvom, nezaposlenosti i diskriminaciji zasnovanoj na etničkom porijeklu, jačaju okolnosti koje olakšavaju seksualno iskorištavanje u državi. BiH ostaje veliki izvor i odredište za trgovinu djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja. Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima je potvrdio porast broja prekogranične trgovine u svrhu seksualnog iskorištavanja djece.

  DJECA POSTAJU ROBA

Novije pojave su iskorištavanje djece na putu i u turizmu. Globalna studija o seksualnom iskorištavanju djece na putu i u turizmu za 2016. ukazuje da niskobudžetni avioprevoznici, više poslovnih i putovanja u svrhu rada, jeftiniji oblici turizma i brz razvoj turizma često izlažu djecu većem riziku. Kako se turizam ravnomjerno razvija u BiH, rizik od seksualnog iskorištavanje djece (SID) na putu i u turizmu takođe raste.

Kako su nam kazali u Međunarodnom forumu solidarnosti - EMMAUS (MFS-EMMAUS) postoji nekoliko pojavnih oblika iskorištavanja, koji se uglavnom svode na ostvarivanje profita, odnosno iskorištavanje lošeg ekonomskog i socijalnog statusa djeteta kako bi ga prisilili na prosjačenje ili pružanje seksualnih usluga u svrhu ostvarivaja profita. Utvrđeno je da prestupnici koji se često bave trgovinom djece u svrhu seksualnog iskorištavanja ciljaju na ranjive porodice iz siromašnih ekonomskih uslova.

Ova djeca tako postaju roba i prodaju se na većem globalnom tržištu turizma, zabave, reklame i medija, što omogućava da se žene i djeca prevoze, kupuju i prodaju. Jedan od oblika je također prisilni brak maloljetnika. Prema UNICEF-ovom izvještaju iz marta 2018. godine, 4% djevojčica u BiH je bilo udato prije njihovog 18. rođendana u periodu 2010-2017.

Nedavni Pregled klastera višestrukih indikatora ukazuje da su rani i prisilni brakovi češći kod djevojčica (10%) u BiH u poređenju sa dječacima (manje od 1%). Pregled takođe ukazuje da je omjer dječijih brakova više zastupljen u ruralnim područjima (12%) nego u urbanim (5%). UNICEF-ov izvještaj o dječijem siromaštvu BiH iz 2015. godini govori o vezi između dječije dobrobiti u domenu opstanka, razvoja, zaštite i društvenom učešću.

„Djeca romske nacionalnosti imaju sklonost da češće postanu žrtve SID zbog siromaštva, društvene isključenosti i neprijavljivanja novorođenih. Siromašna djeca takođe imaju veći rizik od mogućnost ranih i prisilnih brakova. Ovi brakovi se sklapaju jer su oni izvor stabilnosti i zaštite djece. Djeca iz siromašnih porodica su redovna meta seksualnog iskorištavanja putem interneta. Primjer rizika koji se javlja sa razvojem turizma je grad Mostar, kao popularna turistička destinacija u BiH. Medijski izvještaji govore o velikom broju stranaca koji dolaze u grad tokom cijele godine, tako da je prikrivena trgovina ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja često neprimijećena. Izvještaj državnog koordinatora o stanju trgovine ljudima za 2017. navodi da je Bišće polje, prostor u južnom dijelu Mostara, postao nezvanično mjesto za okupljanje romske djece kojom se trguje ne samo u državi, već i s onom koja dolaze sa Kosova i iz Srbije. Ova djeca se zatim obučavaju za prosjačanje i pružanje seksualnih usluga“, navodi se u Izvještaju o obimu, predmetu i kontekstu seksualnog iskorištavanja djece u BiH 2018. godine koji je prošlog decembra publikovao ECPAT (Međunarodna organizacija za borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece), a rezultat je obimnog istraživanja sprovedenog tokom prošle godine u BiH uz podršku MFS-EMMAUS-a.

SVE VIŠE ŽRTAVA

Tokom 2018. godine, MFS-EMMAUS pružio je asistenciju za ukupno sedam potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od čega šest bh. državljana i jedan strani državljanin. Od šest bh. državljana, tri su malodobne osobe, dok je jedna žrtva strani državljanin malodobna osoba. Smještaj i kvalitet usluga svim potencijalnim žrtvama trgovine ljudima su pruženi u skladu s Europskim standardima kvalitete i certifikatom ISO 9001:2015, koji MFS-EMMAUS posjeduje od oktobra 2008. godine i koji osigurava garanciju kvalitete pruženih usluga svim ugroženim kategorijama, među kojima su i žrtve trgovine ljudima.

- U periodu od 2000. do kraja 2018. godine MFS-EMMAUS je osigurao smještaj i podršku za 289 žrtava trgovine ljudima, od čega 188 stranih i 101 bh. državljana. Od ukupnog broja asistiranih osoba, 87 čine djeca – malodobne osobe, od čega je 72 bh. državljana. Od ukupnog broja asistiranih žrtava (289), 193 je seksualno eksploatisanih, od toga je 31 malodobna osoba - kaže za magazin Start BiH, Elma Zahirović, iz MFS-EMMAUS-a.

Broj žrtava trgovine ljudima je porastao tokom 2017. u odnosu na 2016. Izvještaj Državnog koordinatora navodi da je pokrenuto 27 istraga protiv 38 osoba sa tim u vezi tokom 2017. Ovo takođe predstavlja porast u odnosu na 2016. kad je bilo sedam istraga protiv 33 osobe. Tokom 2017. sudovi su izrekli 17 osuđujući presuda protiv 17 osoba, od čega je 14 dobilo zatvorsku kaznu, dvije su kažnjene novčanom kaznom, a jedna osoba je dobila uslovnu kaznu. Zatvorske kazne izrečene ovim osuđenicima su se obično kretale u rasponu od jedne do godine i šest mjeseci.

„Prema Pregledu klastera višestrukih indikatora 15% Romkinja u dobi 20-49 godina starosti je udato prije nego napune 15 godina, dok ih je 48% udato prije punoljetstva. Pregled je pokazao da je najveći procenat djece žrtava ranih i prisilnih brakova među najsiromašnijom petinom stanovništva. Ekonomski ranjiva romska djeca u BiH, žrtve prisilnih brakova, prisiljena su protiv svoje volje na prosjačenje i služenje u domaćinstvu. Predstavnik romske NVO je ponovio da su nepismeni skloniji sklapanju dječijih brakova, što često može služiti kao izvor udobnosti. Istraživanja ukazuju da su okolnosti poput siromaštva, zaštite djevojčica, časti porodice, osiguranje stabilnosti u društvenom životu značajni faktori koji guraju djevojčice u veći rizik na prisilni rani brak. Izvještaj Državnog koordinatora potvrđuje nastavak prakse ranih i prisilnih brakova u državi. Tokom 2017. godine, dvije od 83 žrtve trgovine su trgovane u svrhu ranih i prisilnih brakova sa djetetom“, navodi se u Izvještaju.

Misija Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u BiH pratila je 57 slučajeva trgovine ljudima i sličnih predmeta koji su procesuirani tokom 2017. godine. Predmeti su se odnosli na 96 optuženih i 39 žrtava djece koji su trgovani u različite svrhe, uključujući proizvodnju materijala koji prikazuje seksualno iskorištavanje djece, seksualnog iskorištavanja u prostituciji i prisilnog prosjačenja. U izvještaju se navodi da postoje dokazi o društvenim predrasudama u slučajevima trgovine ljudima. Žrve trgovine ljudima, uključujući žrtve iskorištavanja djece, često bivaju označene kao dobrovoljne  prostitutke, a ne žrtve, što i jesu, te za njih ne postoji dovoljno empatije u bh. društvu, ističu u MFS-EMMAUS. Dok je broj stranih žrtava u opadanju u BiH, broj domaćih žrtava trgovine u drugim državama je u porastu.

    DJECU VRBUJU NA INTERNETU

Kako su nam kazali u MFS-EMMAUS-u, trenutno ne postoje pouzdani statistički podaci u BiH koji bi mogli ukazivati na tačan broj slučajeva zlostavljanja ili uznemiravanja djece u digitalnom okruženju i putem interneta, jer ne postoje tačni podaci korištenja ovih tehnologija. Međutim, praćenje broja prijava prikupljenih posredstvom internet SOS linije, koju je MFS-EMMAUS uspostavio septembra 2010. godine u sklopu web portala www.sigurnodijete.ba, pokazuje trend kontinuiranog rasta.

- Od 2010. do kraja 2018. MFS-EMMAUS je putem online prijave zabilježio preko 910 prijava neprimjerenih sadržaja i različitih oblika zloupotrebe djece posredstvom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što je alarmantan podatak za agencije za sprovedbu zakona koje su uključene u prevenciju ovog problema. Iako je većina prijava zapravo zahtjev za različite savjete, odnose se i na krađu identiteta, slika, ličnih podataka, te aktivnosti cyberbullyinga (online zlostavljanje djece), groominga (lažna komunikacija sa djetetom od strane odrasle osobe i postepena priprema djeteta za zlostavljanje) i sextinga - navodi naša sagovornica.

BiH godinama povećava broj internet korisnika, a porast dostupnosti interneta je povećao i potrebu rješavanja problema seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Nedavna studija je istraživala ponašanje djece na internetu i pratila ponašanje djece, roditelja i nastavnika. Obuhvaćeno je 390 roditelja, 22 nastavnika i 623 djece uzrasta 9-17 godina u 18 osnovnih i srednjih škola. Izrazito visokih 90,4% učenika se izjasnilo da koriste društvene mreže. A 48% djece se izjasnilo da ih roditelji nikada nisu sprečavali da koriste internet, a 70% djece se izjasnilo da njihovi roditelji nisu znali mnogo o njemu. Zabrinjava što je studija pokazala da je 48,5% djece nekada primilo poruke od nepoznatih osoba na internetu, da je jedno od četvoro djece odgovorilo na takve poruke, a jedno od desetero djece je prihvatilo da uživo razgovara s osobom koju su upoznali na internetu. Studija je također ukazala da je veliki broj djece razmjenjivao svoje lične fotografije, adrese, slike svojih prijatelja, škole koju pohađaju i detalje o tome šta vole, a šta ne na društvenim mrežama.

Rezultati su takođe pokazali da jedno od šestero djece nije znalo kako blokirati osobu na društvenim mrežama kao što su Facebook i Viber ili na mobitelu. Čak jedna trećina djece nije znala kako blokirati osobu na elektronskoj pošti. Svako peto dijete nije znalo kako promijeniti postavke privatnosti na društvenim mrežama, a svako četvrto dijete nije znalo kako naći informacije o sigurnoj upotrebi interneta. Ovi trendovi su indikatori za pojavu povišenog rizika, gdje su djeca ranjivija na internet predatore, a u BiH je sve veći broj slučajeva koji to potvrđuju.

   POTRESNE LIČNE PRIČE

Iza statističkih brojeva kriju se potresne lične priče. Jedna od potencijalnih malodobnih žrtava trgovine ljudima kojima je MFS-EMMAUS pružio asistenciju i podršku u skloništu za žrtve trgovine ljudima je i malodobna djevojčica (13 godina) koja je u periodu od šest mjeseci seksualno iskorištavana od strane većeg broja muških osoba, sa kojima dolazi u kontakt preko dva starija poznanika koja su vršila organizovano pozivanje djevojčice i drugih maloljetnica u privatne objekte, gdje je pod prinudom konzumirala narkotička sredstva i alkohol, te seksualno iskorištavana.

Pored navedenog, od maloljetnica je traženo da uzimaju novac, zlato i zlatni nakit, koji su počinioci prodavali te koristili za kupovinu narkotika i plaćanje stanarine za date objekte. Po saznanjima nadležnih organa, poduzete su operativne radnje te radnje na zbrinjavanju malodobne i procesuiranju lica za činjenje krivičnog djela. Djevojčica je smještena u sklonište, gdje je boravila oko mjesec dana, i gdje joj je pružena adekvatna zaštita i pomoć, te je nakon izvršenih provjera sigurnosti vraćena u biološku porodicu.

- Također, malodobna djevojčica (17 godina) u periodu od tri godine, odnosno od njene 14. godine, seksualno je iskorištavana od muške osobe, sa kojom dolazi u kontakt preko poznanice, starije djevojke, u cilju obezbjeđivanja posla kako bi pomogla porodicu. Muškarac kojeg upoznaje joj nudi posao u kafeu i stan kako bi joj pomogao, uz obećanje da neće raditi teške poslove i da će imati dobru platu. Djevojčicu je, nakon određenog perioda, bez obzira na činjenicu da se radi o malodobnoj osobi prisilio na pružanje seksualnih usluga i drugim klijentima, muškim osobama koje posjećuju objekat. Od klijenata je svodnik naplaćivao usluge novčano (100 KM za pola sata). Također je djevojčici ograničavao kretanje u smislu da joj nije dozvoljavao da se kreće sama van objekta. Po saznanjima nadležnih organa, poduzete su operativne radnje, zbrinjavanje malodobne i procesuiranje lica za činjenje krivičnog djela - kaže Zahirović. Potom dodaje da je malodobna žrtva trgovine ljudima smještena u sklonište, gdje joj je pružena adekvatna zaštita i pomoć i gdje je boravila dvije godine, nakon čega je vraćena u biološku porodicu.

„Početkom 2018. godine došlo je do incidenta sa nastavnikom iz obdaništa u Banjoj Luci, koji je kontaktirao 13-godišnju djevojčicu na fejsbuku i tražio od nje da pošalje svoje eksplicitne fotografije. Nadalje, policajci iz BiH su pronašli literaturu na internetu kojom se obučavaju potencijalni seksualni prestupnici kako komunicirati, zadobiti povjerenje i pristupiti djetetu. Takođe su upozorili na ulogu 'tamnog interneta' u seksualnom iskorištavanju na internetu u BiH. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) primila je žalbu zbog fejsbbuk grupe 'Zabranjene tajne incesta' koja poziva ljude da postave incestuozni, pedofilski i pornografski sadržaj djece. Prema medijima, grupu je činilo više od 2.000 članova koji su postavljali slike, pedofilske i incestuozne statuse o svojoj i djeci svojih bliskih srodnika“, navodi se u Izvještaju.

 OPREZNO SA TERMINIMA

Kada se opisuje seksualna eksploatacija djece, neodgovorna ili slabo informisana upotreba terminologije može trivijalizirati ili senzacionalizirati problem, stigmatizirati žrtve i otežati podizanje svijesti te stvaranje prosvijećenog diskursa, upozoravaju u MFS-EMMAUS-u.

Važno je kažu nikada ne upotrebljavati termine koji impliciraju da je dijete pružilo neki nivo pristanka jer djeca nikada ne mogu pristati na seksualne aktivnosti s odraslim osobama.

• „Dječija pornografija“- bolje je koristiti termin „(online) materijal seksualnog iskorištavanja djece“;
• „Dijete prostitutka“ - bolje je koristiti termin „dijete žrtva trgovine ljudima u seksualne svrhe“ ili „dijete iskorišteno u svrhu prostitucije“;
• „Dječiji seks turizam“ - bolje je koristiti termin „seksualna eksploatacija djece kroz putovanje i turizam“.

USKORO I IZVJEŠTAJ ZA BiH

Kao član ECPAT-a International za BiH od 2015. godine, MFS-EMMAUS je učestvovao u istraživanju i pripremi ECPAT Izvještaja o obimu, predmetu i kontekstu seksualnog iskorištavanja djece u BiH 2018. godine. Izvještaj je finaliziran i publikovan na engleskom jeziku u decembru 2018. godine, a do kraja ovog mjeseca MFS-EMMAUS će objaviti verziju izvještaja na bosanskom / srpskom / hrvatskom jeziku, uz odgovarajuću javnu i medijsku promociju. Također, jedna od primarnih aktivnosti MFS-EMMAUS-a je smještaj i zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima u BiH, koja se realizira u skladu sa državnim strateškim i akcionim mjerama i planovima, a na osnovu protokola o saradnji potpisanih sa resornim državnim institucijama.