Magazin / Start IZDVOJENO

Nakon što je 25. juna Veliko vijeće još krajem juna odbacilo tužbu za diskriminaciju Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava tokom jučerašnjeg dana je objavio kompletan pisani tekst u kome se, između ostalog, navodi da je apelant prekršio granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema Sudu.

 Stručno mišljenje smo potražili od pravnog eksperta Envera Išerića.

 -Što se tiče slučaja Kovačević još nisam stigao pročitati obrazloženje presude, ali po onome što smo do sada čuli i od zvaničnika i iz medija, kao i sve ono što se dešavalo oko tog slučaja može se zaključiti da je nažalost ipak bilo značajnijih lobiranja određenih država, uključujući i Visokog predstavnika za BiH, kod Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), a ta su lobiranja u znatnoj mjeri uticala na ovakvu drugostepenu presudu – smatra naš sagovornik.

On potom ističe kako su mišljenja evidentno bila jako podjeljenja u Vijeću koje je odlučivalo, što to pokazuje i podatak o pet izdvojenih mišljenja sudija.

-U svakom slučaju ako uporedimo prvostepenu presudu i obrazloženje i ako uporedimo drugostepenu možemo zaključiti da su ta dva obrazloženja sudija istog suda fundamentalno različita i da nije normalno da tako dijametralni zaključci proizilaze iz istog suda koji bi trebao da primjenjuje iste standarde koji govore o zaštiti ljudskih prava – upozorava Išerić koji potom ističe još jednu stvar.

-Drugostepena presuda Kovačević je bila presuda na osnovu koje bi BiH bila obavezna da prilikom izbora članova Predsjedništva učini BiH jednom izbornom jediniciom. Mnogi su lobirali, kao što rekoh, zbog donošenja drugačije presude u drugostepenom postupku zbog toga što su smatrali da time stvaraju uslove da se u BiH zadrži status quo kada je u pitanju garantiranje izbornih prava svim građanima BiH. Međutim, oni se grdno varaju. Ako bi mi, a dužni smo i moraćemo to uraditi jednom, implementirali sve dosadašnje presude ESLJP onda bi to za BiH bilo sasvim dovoljno da izgradi jedan izborni sistem kojim bi se garantirala jednaka prava svim građanima, kako aktivno tako i pasivno biračko pravo – naglašava naš sagovornik.

On potom upozorava kako se u BiH neće donositi nikakve površne ili parcijalne odluke ili izmjene izbornog zakona BiH ili Ustava BiH kojim bi se samo na formalan način omogućilo da neko bude učesnik izbornog procesa, a da praktično nikada ne može biti izabran u Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu odnosno Dom naroda.

-Moraju se napraviti rješenja koja će tim ljudima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda omogućiti da ravnopravno učestvuju i budu izabrani sa područja oba entiteta u skladu sa popisom stanovništva – poručuje Išerić.