Život / Ljepota i zdravlje

Međunarodni tim znanstvenika razvio je i u laboratorijskim uvjetima ispitao devet novih malih molekula koje bi u budućnosti mogle postati osnova za razvoj novih lijekova protiv tumora povezanih s genetskom mutacijom BRAF V600E, priopćeno je s Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Riječ je o vrlo ranoj fazi istraživanja, koja predstavlja prvi korak na dugom putu prema eventualnim kliničkim ispitivanjima. Ipak, s obzirom na to da tumorske stanice s vremenom mogu razviti otpornost na postojeće terapije, znanstvenici ističu kako je potraga za novim molekulama koje mogu blokirati njihov rast od iznimne važnosti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Scientific Reports, iz izdavačke grupe Nature, koji se ubraja među najutjecajnije multidisciplinarne časopise u svom području.

Mutacija BRAF V600E, koja se javlja u oko polovice melanoma te u značajnom udjelu papilarnih karcinoma štitnjače, uzrokuje da protein BRAF ostane trajno aktiviran, potičući nekontrolirani rast stanica i razvoj tumora. Iako lijekovi koji ciljaju ovaj protein već postoje, kod dijela pacijenata s vremenom dolazi do razvoja otpornosti ili pojave nuspojava, zbog čega su potrebni novi terapijski pristupi.

U objavljenom radu istraživači opisuju kako su, uz pomoć računalnog modeliranja i laboratorijske sinteze, dizajnirali devet novih molekula, označenih S1 do S9. U laboratorijskim testovima pokazalo se da pojedini spojevi mogu značajno smanjiti aktivnost mutiranog proteina BRAF V600E.

''U testovima na samom proteinu posebno su se istaknule molekule S4 i S1, koje su smanjile aktivnost BRAF V600E za oko 91, odnosno 87 posto. Radi usporedbe, referentni lijek sorafenib u istim je uvjetima pokazao oko 94 posto inhibicije'', izjavio je dr. sc. Jurica Novak s IRB-a, jedan od glavnih autora rada.

Računalne simulacije, koje su bile ključne za procjenu stabilnosti vezanja molekula za ciljani protein, provedene su u Centru za informatiku i računarstvo IRB-a, uz korištenje nacionalnog superračunala Supek, kojim upravlja Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE).

Nakon testiranja na samom proteinu, istraživači su ispitali djelovanje novih spojeva na staničnim linijama melanoma i raka štitnjače, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta tumorskih stanica u kulturi. Ističu, međutim, da takvi rezultati ne predstavljaju dokaz učinkovitosti u ljudskom organizmu, već služe kao smjernica za daljnja istraživanja.

'' Ovo istraživanje ne donosi gotov lijek, ali proširuje bazu obećavajućih molekula iz kojih bi se u budućnosti mogle razviti učinkovitije i dugotrajnije terapije, osobito u slučajevima kada tumori razviju otpornost na postojeće lijekove'', naglasio je Novak.

Istraživanje je rezultat međunarodne suradnje znanstvenika iz Hrvatske, Indije i Saudijske Arabije. Računalni dio istraživanja vodio je dr. sc. Jurica Novak s IRB-a, a hrvatski dio projekta financiran je sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, dok je troškove objave rada u otvorenom pristupu pokrila sveučilišna ustanova KAUST iz Saudijske Arabije.

Na Institutu Ruđer Bošković ističu kako ovaj projekt pokazuje važnost ulaganja u znanstvenu infrastrukturu i međunarodnu suradnju, koje mogu rezultirati istraživanjima s potencijalnim dugoročnim doprinosom razvoju novih terapija protiv raka.