Vijesti / Svijet

Smanjenje razvojne pomoći bogatih zemalja povećava vjerovatnoću raseljavanja stanovništva iz najsiromašnijih dijelova svijeta, upozorila je generalna direktorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Amy Pope.

- Kada vidimo smanjenje razvojne pomoći, zapravo povećavamo vjerovatnoću da će ljudi morati otići u potrazi za sigurnošću i stabilnošću - izjavila je Pope u intervjuu za AFP, na marginama Berlinskog foruma o klimatskoj mobilnosti.

Kao primjer navela je Sudan, koji je, kako je istaknula, najveća kriza raseljavanja u svijetu zbog rata u toj zemlji.

- Sa smanjenjem podrške za humanitarnu pomoć, vidimo da sve više Sudanaca traži sigurnost i prilike dalje od svojih domova - kazala je Pope.

Više bogatih zapadnih zemalja, posebno Sjedinjene Američke Države, ali i brojne evropske države, posljednjih godina smanjile su budžete za razvojnu pomoć, dok istovremeno pooštravaju migracijske politike i jačaju granične kontrole.

Pope je upozorila da mnoge zemlje, odgovarajući na unutrašnje političke pritiske, donose kratkoročne odluke koje im dugoročno možda neće koristiti.

- Što više možemo povezati pomoć s kretanjem ljudi na human i dostojanstven način, koji ljudima daje mogućnost izbora i prilike, manja je vjerovatnoća da ćemo vidjeti velike obrasce migracija - istaknula je.

Nakon povratka u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Trump smanjio je 83 posto programa USAID-a. Prije tih rezova, američka razvojna agencija upravljala je s oko 42 posto globalne vladine humanitarne pomoći.

Njemačka je, također, smanjila razvojni budžet s gotovo 14 milijardi eura u 2022. na nešto više od 10 milijardi eura ove godine.

Prema podacima IOM-a, do sredine 2024. u svijetu je bilo oko 304 miliona međunarodnih migranata i više od 700 miliona unutrašnjih migranata.

- Ljudi će najprije ostati u svojoj zemlji. Otići će negdje unutar svoje zemlje ako tamo mogu pronaći resurse ili sigurnost. Nakon toga se kreću prema susjednim zemljama - kazala je Pope.