Magazin / Start IZDVOJENO

Rijetki su intelektualci koji, mimo svoje struke, dosegnu velike rezultate i u ostalim naukama ili umjetnosti. Rusmir Mahmutćehajić je takav čovjek, briljantan intelektualac i analitičar savremenog društva. Bio je ratni premijer BiH, a danas je predsjednik Internacionalnog foruma Bosna. On je jedan od najvećih autoriteta u filozofiji, religiji, politici...  Napustio nas je sinoć u 78. godini a u njegovu čast objavljujemo intervju za Start iz 2003. godine kroz 69 pitanja  otkriva još tajni svog osebujnog intelekta.

Razgovarao: Faruk BORIĆ 

01 Da li je lakše biti nezavisni intelektualac ili biti na vlasti?

— Nezavisni intelektualac, ako nešto takvo postoji.

02 Iz današnje pozicije, da li biste pristali ući u politiku?

— Nikada iz nje nisam izašao i ne mislim to ni učiniti. Nema značajnijeg sadržaja identiteta od sudjelovanja u politici. I kada sam bio u operativnoj državnoj politici, bilo je to odgovaranje na politički poziv kao najznačajniji iskaz ljudskosti. I kada sam javno odbio sudjelovanje u preovlađujućem razumijevanju i primjenjivanju politike, i tada je to bilo djelovanje u njoj.

03 Tri riječi s kojim možete opisati Bosnu?

— Nakana, zaborav i sjećanje.

04 Da ste u mogućnosti promijeniti samo jednu stvar u BiH, šta biste promijenili?

— Ustav.

05 Dopunite rečenicu: Dan ne mogu započeti bez...

— Kontemplacijske vježbe.

06 Također: Dan ne mogu zamisliti bez...

— Čitanja i razgovora sa saradnicima.

07 Bosanci i Hercegovci ili Bošnjaci, Srbi, Hrvati?

— Bosanci!

08 Zašto?

— Ako bih najtežoj i najtajnovitijoj riječi koju mogu kazati — "ja" — učitavao sadržaje kojim bi ona pokazivala mene, tada bi to bilo moguće uraditi putem sljedećih riječi: porodica, kuća, Stolac, Hercegovina, Bosna, Balkan, itd. Raspolućenost Bosne u njezinom imenu Bosna i Hercegovina je složena zagonetka. Kao Hercegovac, ja sam Bosanac. Kao Bosanac, ja sam Hercegovac. Svom bosanstvu mogu dodavati mnoštvo sadržaja ili ih izmirivati s njime. Ali, nijedan od tih o kojima mogu govoriti sa svima nije prihvatljiv bez postavljanja granica prema drugim i zapriječivanja sebe da potvrdim da drugi jest ja.

09 Kakva je razlika između Bosanaca i Hercegovaca?

— Svaki Hercegovac je Bosanac, ali ne vrijedi i obrnuto. Jednako vrijedi za odnos Semberca i Bosanca, te Krajišnika i Bosanca. To je, valja naglasiti, moje subjektivno osjećanje i tumačenje. Malo šta je ovdje objektivizirano na razini kolektivnog identiteta.

10 Najveći bosanskohercegovački intelektualac svih vremena?

— Ivo Andrić.

11 Zašto?

— Jer niko kao on nije bosansku složenost znao promatrati s toliko strana i o tome tako vješto kazivati.

12 Omiljena destinacija za odmor?

— Otok Vis.

13 Pričate li viceve?

— Da.

14 Da li ste osvetoljubivi?

— Nisam.

15 Šta nikada ne biste oprostili?

— Ne znam.

16 Da Vam dobar prijatelj kaže da je ateist, šta biste mu rekli?

— Da to ne razumijem.

17 Šta ste radili 11. septembra 2001. godine?

— Isto što i svakog drugog dana. Čitao, razgovarao, analizirao i planirao.

18 Bojite li se letenja nakon tog događaja?

— Ne.

19 Šta mislite o američkoj vanjskoj politici danas?

— Ona je gotovo posve u okvirima razumijevanja vlastite moći i oslanjanja na nju kao presudnu u odnosu prema svijetu.

20 Neophodna dnevna aktivnost?

— Čitanje i moljenje.

21 Film ili književnost i zašto?

— Književnost. U tome sam izravnije s kazivanjem.

22 Kada pričate s dosadnim sagovornikom, kako se izvučete od dalje konverzacije?

— Skretanjem pažnje na druga pitanja i odlučnim isticanjem da imam druge obaveze.

23 Od islamskih zemalja, koja je najbliža Vašem habitusu?

— Nijedna. Konstrukcija islamska zemlja je ideologijska i posve neprikladna za označavanje bilo kakvog smisaonog sadržaja.

24 Inače, zemlja u kojoj biste željeli živjeti (osim BiH)?

— Nijedna.

25 Večera udvoje ili u većem društvu?

— U većem društvu.

26 Osoba čiju ćete kritiku uvijek uvažiti?

— Fatima, moja kćer.

27 Najbolji politički komentator u BiH?

— Senad Avdić.

28 A političar?

— Beriz Belkić.

29 Knjiga koju biste preporučili studentu ili mlađem kolegi?

— A Treasury of Traditional Wisdom, Whitalla N. Perrya.

30 Knjiga koju treba pročitati svaki Bosanac i Hercegovac?

— Transcendentno jedinstvo religija Frithjofa Schuona.

31 Koliko dnevno čitate?

— Sedam do devet sati.

32 Koliko od toga posvećujete štampi, a koliko knjigama?

— Jedan do dva sata novinama, ostalo knjigama.

33 Šta je za Vas 31. decembar?

— Vrijeme bivanja u kući s porodicom.

34 Porok koji imate?

— Ponekad se zapričam i mimo predavanja studentima.

35 Omiljena sevdalinka i zašto?

— Dvije se vode zavadile. U njoj je očuvan dio tradicijskog odnosa prema govoru: sve što je u svijetu govori, a čovjek vazda shvaća samo dio tog. Kada ne shvaća, cijeli svijet mu je u zavadi.

36 Šta će Vas najviše obradovati?

— Njezin osmijeh.

37 Zašto se onako bahato ponašamo prema BiH reprezentaciji u sjedećoj odbojci, jedinoj sportskoj sili?

— Bahatost vazda potvrđuje slabost. To svjedoči preovlađujuću nesigurnost. Čovjek je odnos prava i duga. Najsnažniji je onaj koji ima najsnažnije osjećanje duga. Slab čovjek sebe predstavlja samo u svome zamišljenom pravu.

38 Omiljeni sport?

— Plivanje.

39 Najljepša Bosanka svih vremena?

— Emina.

40 Da li je u BiH moguć novi ratni sukob?

— Jest.

41 U kolikoj mjeri je moguć i ko bi ga mogao početi?

— Vjerojatnost novog rata protiv Bosne i Hercegovine je, prema mome mišljenju, vrlo mala. Strategijske prilike u regionu kojem je Bosna središnje područje bitno su promijenjene u posljednjih desetak godina, ali snage koje su vodile prošli rat protiv Bosne i Hercegovine nisu iščezle. One su tu, a među njima i oni isti zločinci i budale koji su bili uključeni u cjeline elita-ideologija-organizacija-izvršitelji. Te protivbosanskohercegovačke cjeline danas su znatno slabije nego što su bile prije. Ali one postoje.

42 Da se sutra zarati, šta biste uradili?

— Jednako što i 1991. godine. Poticao bih i podržavao odbranu.

43 Da li ste posjetili Aliju Izetbegovića u bolnici?

— Nisam.

44 Pratite li suđenje Slobodanu Miloševiću na televiziji?

— Površno i vrlo rijetko. Uvjeren sam da krug određuju samo dvije tačke: središte i jedna na kružnici. Vijesti sa suđenja Miloševiću su iscrtavanje mnoštva tačaka na kružnici koja mi se odavno čini posve poznatom.

45 Šta nikada ne propuštate na televiziji?

— Nema nečeg takvog.

46 Najteža uvreda na Vaš račun u medijima?

— Nekad sam svaku laž o meni smatrao uvredom. A sada znam da svako zalaganje za to u što vjerujete uključuje i postojanje neprijatelja koji o vama lažu. Drukčije nije moguće. I kada me hvale i kada me kude, kažem sebi: Ja znam sebe bolje od njih, a Bog me zna bolje od mene.

47 Je li u BiH moguć državni udar?

— Jest.

48 Molim Vas, pojasnite ko bi mogao izvršiti državni udar i u kolikoj mjeri je moguća takva situacija?

— Dok je svijeta, bit će i budala i ludih zanesenjaka. Svako procjenjivanje mogućnosti budućih zbivanja tu činjenicu mora uzeti u obzir. Državni udar u Bosni i Hercegovini ovakvoj kakva jeste mogao bi biti pothvat samo takvih ljudi. Njegova vjerojatnost je vrlo mala. Ali, razborite procjene nikada ne isključuju najgore mogućnosti.

49 Hoće li ikada biti uhapšeni Karadžić i Mladić?

— Ne znam.

50 Da li je moguće istinsko pomirenje bh. naroda?

— Ne vjerujem u moguće personaliziranje naroda. Tako nema ni zavade naroda. Kada se te zavade pokazuju kao kolektivne suprotstavljenosti, to je, ipak, nemoć pojedinaca da se odupru moći svojih elita, zavodljivosti ideologija, ustrojstvu njihovih organizacija i razbojnicima koji u tome lancu provode volju elite. Pitanje je da li će i kada biti okupljena elita koja će dekonstruirati znanje, stavove i ponašanja u kojima su volje elita poistovjećene s voljama naroda.

51 Da li je moguć povratak komunizma u svijetu i u nas?

— Jest. Ideologija komunizma nije isto što i mnoštvo njezinih opakih političkih primjena. Brojni sadržaji te ideologije danas su prisutni u retorikama drugih ideologija: fundamentalizma, liberalizma, scientizma itd. Svako ozbiljno intelektualno bavljenje pitanjima svijeta pretpostavlja uvažavanje komunizma kao ideologije bez koje nije moguće shvaćanje ukupnog iskustva modernog doba.

52 Kada neko kaže Jugoslavija, Vi pomislite na...?

— Jedno od dvoje: neodvojiv dio naših identiteta u njegovoj prirodnoj usmjerenosti prema boljem ili najgorem razaranju tog pripadanja.

53 A Republika Srpska?

— Kao djelo Miloševića, Karadžića i Mladića te njima odanih i potčinjenih, nije i ne može biti interes nikog kome je stalo do budućnosti njegove djece.

54 Kako bi trebalo obilježavati godišnjicu srebreničkog masakra?

— Da pojedinci i skupine, na osnovi vlastite volje, šuteći prijeđu dijelove puta kojima su 11. jula 1995. godine prolazili Srebreničani, i oni prema stratištima i oni prema Tuzli i Kladnju.

55 Kada ste se posljednji put fizički razračunali?

— Ako tu mislite na korištenje šaka, davno, prije trideset godina. Ako mislite na govor, koji je ipak i fizički čin, nedavno.

56 Osobina koja Vas najviše nervira kod ljudi?

— Dvoličnost.

57 A kod Vas?

— Malo vrijeme između zaključka i odluke.

58 Sanjate li rat?

— Sanjam.

59 Najveće poslijeratno razočarenje?

— Nedostatak mudrosti kojom je jedino moguće prevazići traumu.

60 Kada ćemo u Evropu?

— Često pitanje koje odvraća pažnju od političke, kulturne i ekonomske zbilje Bosne i Hercegovine. Mi, i Bosna i svi njezini ljudi, jesmo oduvijek i zauvijek u Evropi. Neki sadržaji našeg identiteta čine nas više Evropljanima nego što su to mnogi i zapadniji i istočniji od nas. Na nama ovakvim kakvi jesmo odmjerava se svako evropsko obećanje. Ono je lažno ako mi, i Bosna i njezini ljudi u cjelini, ne budemo oslobođeni posljedica razaranja koje je najvećim dijelom pokretano i vođeno izvan ove zemlje. To da se brojni činiteri evropskog poretka prave da ne vide ratom i mirovnim sporazumom uspostavljeni aparthejd u cijeloj zemlji, jest i antibosansko i antievropsko ponašanje.