Magazin / Čitaj, saznaj

 Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH - IDDEEA smatra da, protivpravnim prekoračenjem ovlaštenja, Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP BiH) ugrožava digitalni pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.

- Nakon što smo, u prethodnim saopštenjima, ukazali na ozbiljne posljedice rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine po funkcionisanje državnih institucija i fiskalni sistem Bosne i Hercegovine, smatramo važnim dodatno pojasniti još jedan izuzetno važan segment tog pitanja, koji se direktno odnosi na pravosudni sistem Bosne i Hercegovine - navodi IDDEEA. 

Kako ističu u saopćenju za javnost, sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa koji IDDEEA uspostavlja i održava u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine, danas je mnogo više od tehničkog alata ili administrativnog servisa.  

- Radi se o ključnom mehanizmu digitalnog povjerenja na kojem se zasniva funkcionisanje brojnih pravosudnih procesa u Bosni i Hercegovini. Funkcionisanje pravosuđa nije pomoćni segment državnog sistema, nego jedan od njegovih temeljnih stubova, zbog toga svako zadiranje u njegove operativne mehanizme mora biti posmatrano sa posebnom institucionalnom i pravnom pažnjom - ističu.

U proteklom periodu, u saradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem Bosne i Hercegovine, kvalifikovani elektronski potpisi implementirani su u više od 100 pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine, gdje ih svakodnevno koristi gotovo 2.000 sudija, tužilaca i pravosudnih službenika. 

- Kroz taj sistem svakodnevno se vrši elektronsko potpisivanje sudskih i tužilačkih akata, razmjena dokumentacije i provođenje procedura koje su od ključnog značaja za efikasnost pravosuđa i ostvarivanje prava građana. U sistemu u kojem se svakodnevno odlučuje o slobodi, imovini, pravima i obavezama građana, svako usporavanje ili destabilizacija digitalnih pravosudnih procesa direktno utječe na ostvarivanje pravde - navodi se. 

- Posebno je važno naglasiti da se kroz isti sistem vrši i elektronska prijava imovine sudija, tužilaca i članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od ključnih mehanizama transparentnosti i integriteta pravosudnog sistema. Time se pitanje kvalifikovanih elektronskih potpisa direktno povezuje i sa sistemom transparentnosti imovine nosilaca pravosudnih funkcija, što predstavlja jedan od ključnih stubova integriteta pravosuđa.

Svako pravno destabilizovanje tog sistema direktno otvara pitanja kontinuiteta tih procesa i efikasnosti mehanizama odgovornosti unutar pravosuđa. To jasno pokazuje da pitanje kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničeno na jednu instituciju. Radi se o sistemu koji je postao sastavni dio funkcionisanja pravosuđa i mehanizama odgovornosti unutar njega. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u ovaj sistem objektivno proizvodi posljedice koje se direktno odražavaju na efikasnost rada sudova i tužilaštava, na pravnu sigurnost građana i na ukupno povjerenje u pravosudni sistem Bosne i Hercegovine - navodi se.

kako ističu u saopćenju, posebno zabrinjava činjenica da Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom jasno uređena. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine izričito propisuje da nadzor nad radom ovjerilaca vrši nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine dok isključivo taj organ ima ovlaštenje da, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, donosi mjere zabrane ili ograničenja rada. Svako postupanje izvan tog zakonskog okvira otvara ozbiljno pitanje protivpravnog prekoračenja ovlaštenja.

Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji, kako se navodi, daje činjenica da se ovakvo postupanje dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da oblast elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini. 

- U takvom ustavnopravnom okviru, svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u vršenju tih nadležnosti mora se posmatrati sa posebnom pažnjom jer kad se, kroz upravne akte, dovodi u pitanje sistem na kojem počivaju sudovi, tužilaštva i mehanizmi transparentnosti pravosuđa, posljedice ne snose samo institucije.  Posljedice snose građani kroz sporije ostvarivanje pravde, veću pravnu nesigurnost i slabljenje povjerenja u vladavinu prava. Posebno imajući u vidu da se ovdje ne osporava novi ili neprovjereni sistem, nego sistem koji već godinama funkcioniše i postao je sastavni dio rada pravosudnih institucija. Svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi posljedice koje direktno utječu na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana - ističe se. 

Zbog toga IDDEEA smatra institucionalnom obavezom da na te činjenice jasno ukaže jer stabilnost sistema kvalifikovanih elektronskih potpisa danas nije samo pitanje tehničke infrastrukture. 

- To je pitanje efikasnosti pravosuđa, pravne sigurnosti građana, integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i zaštite vladavine prava u Bosni i Hercegovini - saopćila je IDDEEA.