Teške riječi međusobno se prepucavajući razmijenili su u utorak zastupnici vladajućih i oporbe u Hrvatskom saboru uoči početka plenarne rasprave o sudjelovanju hrvatskih vojnika u 13 međunarodnih misija, među kojima je i misija NSATU, za koju hrvatski predsjednik Zoran Milanović nije dao prethodnu suglasnost.
Dok je oporba poručivala kako nema dovoljno podataka o samoj misiji te nisu stvoreni preduvjeti da se o njoj glasa, vladajući su uzvraćali kako Milanović laže i izabrao je stranu Rusije.
"Kao jedna od blentavih, tupavih oporbenih šuša, kako nas hrvatski premijer naziva, želim istaknuti da je premijer Plenković taj koji silom urušava Ustav i institucije", kazala je Dalija Orešković (DOiSIP) tražeći stanku.
On 'fake newsom', dodala je, vodi rat protiv Hrvatske. "On je jedan neprosvijećeni apsolutist i bit inzistiranja na slanju vojnika u Wiesbaden je težnja Plenkovića da ostvari samo vlast u državi, glasanje o tom pitanju je glasanje o Plenkoviću. Na tom pitanju nema moju podršku", poručila je Orešković.
Marija Selak Raspudić (NZ) rekla je da zastupnici nemaju dovoljno informacija o bitnim sigurnosnim temama jer se predsjednik i premijer zbog međusobnog animoziteta nisu mogli dogovoriti. Sabor od svoje odgovornosti u političkim pa i vojnim i sigurnosnim temama ne može pobjeći, poručila je. Pozvala je da se raspravlja o meritumu, a to je o odnosu prema NATO-u i vojno sigurnosna budućnost Hrvatske. Hrvatska najveća sigurnosna ugroza je neusuglašenost naše vojne i obrambene politike, istaknula je.
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) naglasio je da njegova stranka nema nikakvih dvojbi oko pomoći Ukrajini ali ima tamo gdje nisu stvoreni određeni preduvjeti, gdje nije sazvana sjednica Vijeća za obranu. „Nemamo potpune informacije o tome što se sprema, prihvaćanje misije na samitu NATO ne znači i sudjelovanje u tim misijama”, kazao je i 's gnušanjem' odbacio tezu da je SDP proruska stranka.
Ivana Kekin (Možemo) ne dvoji da Ukrajina zaslužuje pomoć, no pita treba li Hrvatska pomoći i ljudskim kapacitetima. Odgovor su trebali u konstruktivnom dijalogu pokušati dati nositelji najviših funkcija, no zbog netrpeljivosti oni to nisu ni pokušali, kazala je.
Miro Bulj (Most) naglasio je da njegov stranka neće nikada podržati slanje hrvatskih vojnika tamo gdje se ratuje. Smatra da vojska treba braniti državnu granicu od ilegalnih migranata. "Nismo ni ruski ni američki nego igrači hrvatskog naroda," rekao je.
Zastupnici vladajuće većine uzvratili su kako lažu i Milanović i SDP, da nema dvojbe da su izabrali stranu Rusije i Putina te da rade protiv hrvatskih nacionalnih interesa. „To može raditi samo netko tko je politička štetočina”, kazala je Majda Burić (HDZ). „Kakva dvojba može biti između žrtve i agresora, ili ste za žrtvu ili agresora”, dodao je Ante Sanader(HDZ).
„Oni moraju glasati protiv jer ih je strah da će im Milanović doći za predsjednika jer predsjednik države sigurno neće još dugo biti”, rekao je Petar Šimić (HDZ).
HDZ je primao pozajmice od ljudi koji su imali ekskluzivne plinske ugovore s Rusijom, bivši šef je zbog ruskih veza morao otići, HDZ je predao Agrokor Rusima, ministar vanjskih poslova šaptao Lavrovu poeziju, a Kolinda Grabar Kitarović ljubila Putina, uzvratila im je Mirela Ahmetović (SDP).
Dario Hrebak (HSLS) podsjeća da će Hrvatska drugi put NATO partnerima reći 'ne'. "Trideset zemalja članica NATO-a kaže 'da' i da imaju informacije, jedine dvije članice NATO-a koje će reći 'ne' su Mađarska i Hrvatska", istaknuo je.
Nije 30, nego devet zemalja je dosad pristalo sudjelovati u toj misiji, ispravila ga je Kekin.
U raspravu se uključio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković . "U Washingtonu je 31 zemlja rekla 'da' misiji , samo Mađarska je bila protiv, devet se dosada aktivno uključilo ali ni jedna druga osim Hrvatske nije rekla 'ne'", ustvrdio je, prenosi Hina.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.