Vijesti / Regija

Hrvatska se ponovno našla na samom vrhu ljestvice zemalja Europske unije kad je riječ o prosječnoj dobi u kojoj se djeca osamostaljuju i napuštaju roditeljski dom.

Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine. U Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih - 12,5 posto, piše Jutarnji list.

- Južne države tradicionalno održavaju bitno jače obiteljske veze od onih na sjeveru i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, jednako kao što se od djece očekuje visoki stupanj skrbi o starijim roditeljima. Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosječne plaće te nepostojanja učinkovite i širokodostupne stambene politike - ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Međutim, dio stručnjaka ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke te ističe kako Eurostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka. Uvjereni su kako Eurostat u djecu koja žive s roditeljima ubraja i "djecu" koja su već zasnovala svoje obitelji i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom kućanstvu.

U Hrvatskoj, osobito u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom katu jedno, a na drugom drugo dijete sa svojim obiteljima. Ako Eurostat i njih računa kao "djecu koja se nisu osamostalila", onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce - gotovo 35 godina i gotovo 2,5 godine više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke - mnogo više ima smisla.

Djeca po katovima

Upozoravaju kako je prosječna dob za stupanje u brak u Hrvatskoj 29 godina za žene i 34 godine za muškarce: s obzirom na razmjerno visok udio oženjenih i udanih u Hrvatskoj, povežu li se ovi podaci s podacima o prosječnoj dobi odlaska iz roditeljskog doma, nameće se zaključak kako statistika i mnoge koji su već zasnovali vlastitu obitelj računa kao one koji se još nisu "osamostalili". Također, dok se prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma na razini EU neznatno smanjila tijekom prošlih 10 godina (s 26,5 na 26,4 godine), u Hrvatskoj se ona povećala, i to za nemalih 1,8 godina za oba spola (s 31,6 godina na 33,4 godine).

No, ono oko čega se svi slažu jest da Eurostatovi podaci sasvim sigurno ne griješe u registriranju trenda: na sjeveru Europe od kuće se odlazi praktički na dan stečene punoljetnosti, a višeobiteljska kućanstva u tom dijelu svijeta rijetka su iznimka.

Prema jučer objavljenim podacima, u Švedskoj, Finskoj i Danskoj prosječna dob djece koja odlaze od roditelja je oko 21 godine: radi se o prosjeku, što jasno ukazuje da se mnogi mladi od roditelja odsele prije te dobi. Pri dnu ljestvice su i Njemačka, Francuska i Austrija, u kojima mladi odlaze od roditelja u dobi do 23. do 25. godine.

Prosječna dob za odlazak

Na vrhu ljestvice, nakon Hrvatske, gledajući oba spola zajedno, slijede Slovačka, Italija, Bugarska, Malta, Španjolska, Portugal, Grčka... uglavnom države južnog i mediteranskog kruga.

Muškarci se, posebno u tom dijelu Europe, sele bitno kasnije od žena, a prema Eurostatu, apsolutni su prvaci Hrvati s gotovo 35 godina. Ni u jednoj državi žene nisu bile starije nego muškarci kad su, prema statističkom prosjeku, napuštale roditeljski dom.

Muškarci su prosječno u tom trenutku bili stariji od 30 godina u devet zemalja, a žene su prešle 30. u samo jednoj državi članici EU - Hrvatskoj.