Život / Kultura

Prošla godina bila je izuzetno bogata kada je riječ o čitanju i interesu publike za knjigu. Među najtraženijim naslovima našli su se i domaći i strani autori, što pokazuje da čitaoci i dalje žele kvalitetnu književnost bez obzira na porijeklo autora, kažu za portal Start BiH u sarajevskom Buybooku.

Ističu da posebno raduje činjenica da domaća književnost zadržava snažnu poziciju i da regionalni pisci imaju vjernu publiku. Čitalačke navike se, međutim, mijenjaju.

Naime, nove generacije odrastaju uz digitalne sadržaje, brže konzumiraju informacije i često preferiraju kraće forme, ali to ne znači da interes za knjigu nestaje, nego se on prilagođava novim formatima i načinima čitanja.

 -Promocija knjiga putem društvenih mreža približavaju književnost mlađim čitaocima i stvaraju nove načine povezivanja s tekstom. Prošla godina bila je izuzetno uspješna za Buybook. Čitali su se i domaći i strani autori, a tome svjedoči i festival Bookstan, koji je prošle godine proslavio svoj deseti rođendan, kao i aprilski sajam knjiga koji je privukao veliki broj posjetilaca. Među najuspješnijim naslovima izdvojili su se Mali roman o tišini Semezdina Mehmedinovića, Kuće soli Hale Alyan, Tajna nad tajnama Dana Browna, Mali hotel Alene Mornštajnove, Chinook Bekima Sejranovića, Bijela knjiga Han Kang, te Knjiga o Almiru Adisa Bašić – kaže za Start Ena Hasečić, urednica u Buybooku.

Ona otkriva kako Buybook u 2026. godini priprema selekciju odličnih i važnih stranih knjiga – od vrhunske književne fikcije, preko inspirativne publicistike, do naslova koji pomjeraju granice čitalačkih iskustava.

U segmentu beletristike, izbor za 2026. obuhvata niz novih, upečatljivih romana svjetski priznatih autora. Na početku se nalazi „Intermezzo“ autorice Sally Rooney, koji prati emotivnu, intenzivnu priču o dvojici braće i njihovim previranjima u odnosima, identitetu i ljubavi. Roman „Jezero Postanja“ (Creation Lake) Rachel Kushner uvodi nas u intrigantni svijet američke agentice koja se infiltrira među radikalne eko-aktiviste, suočavajući se s vlastitim pogledima na moć i slobodu. U pitanju je dinamičan spoj politike, eko-ideala i ličnih drama.

Chimamanda Ngozi Adichie u romanu „Popis snova“ donosi nezaboravnu priču o četiri žene, koje u eri pandemije i globalnih promjena preispituju vlastite izbore, ljubav i identitet u svijetu koji se rapidno mijenja.

Adania Shibli u romanu „Kamuflaža“ gradi preciznu, gotovo poetiziranu prozu o svakodnevnom životu pod pritiskom kontrole, dok Kader Abdolah u „Prije nego što bude kasno“ čitaoce vodi kroz egzistencijalno putovanje povratka u domovinu i sjećanja koja više ne pripadaju jednom mjestu na koje se dio nas uvijek želi vratiti.

Roman „Theo iz Goldena“ autorice Allena Levija bavi se snovima, dobrotom i odnosima koje ne vidimo, ali osjećamo, dok nas Lejla Slimani u romanu „Ponijet ću vatru“ vodi kroz više generacija žena koje se bore za slobodu, identitet i pripadnost u svijetu punom društvenih očekivanja.

Nazan Bekiroğlu u romanu „Mudžela“ donosi toplu priču o ženi i njenom, a Gülseren Budayıcıoğlu u romanu „Djevojka na prozoru“ istražuje unutrašnju i vanjsku borbu žene koja se suočava s traumama iza zatvorenih vrata. Irene Rozdobudko u „Faridi“ donosi dirljivu priču zasnovanu na stvarnim događajima o hrabrosti, solidarnosti i tragediji tatarskog naroda kroz vijekove. Tu su i „Zaboravljene vladarice u svijetu islama“ autorice Fatime Mernissi, knjiga koja donosi priče o ženama vladaricama u islamskoj historiji i njihov utjecaj na današnje društvene prakse.

U žanru publicistike izdvajaju dvije knjige – „One Day, Everyone Will Have Always Been Against This“ autora Omara El Akkada i „Kamen“ ostaje autora Marca Casalsa.

El Akkad u svojoj snažnoj, ličnoj knjizi preispituje zapadno obećanje slobode i pravde kroz iskustvo imigranta i novinara koji je svjedočio ratu, rasizmu i sistemskom nasilju, postavljajući pitanje šta znači ostati moralan. Casals, s druge strane, kroz šesnaest intimnih portreta iz Bosne i Hercegovine razbija stereotipe i donosi slojevitu, empatičnu sliku društva, otvarajući prostor za dublje razumijevanje zemlje i njenih ljudi.

Za najmlađe čitaoce pripremaju seriju slikovnica „Jedan dan na našoj plavoj planeti“, pet raskošno ilustriranih knjiga koje prate kako životinje provode dan, od savane i prašume do okeana i Antarktika. Kroz živopisne ilustracije i tople, edukativne priče, djeca otkrivaju čudesni svijet prirode i njenih stanovnika.

Posebno mjesto zauzimaju svjetski klasici „Gruffalo“ i „Gruffalovo dijete“, autorice Julije Donaldson i ilustratora Axela Schefflera. Ovaj međunarodni bestseler, s više od 14 miliona prodatih primjeraka, ekraniziran je u animirani film nominiran za Oscara i postavljen kao mjuzikl na Broadwayu, a ni nakon dvije decenije ne prestaje osvajati nove generacije čitalaca.

Uz pažljivo birane strane autore, Buybook u 2026. donosi i izuzetno snažnu domaću produkciju – romane, poeziju i dnevnike koji otvaraju pitanja identiteta, rata, sjećanja, društvene pravde i intime.

Nova knjiga Semezdina Mehmedinovića „Mala kuća za pisanje“ stiže uskoro. Roman „Slučaj vlastite pogibelji“ autora Kristian Novak donosi priču o smrti mladog policajca i borbi za istinu u sistemu koji štiti sam sebe. Roman otvara pitanja korupcije, morala, lojalnosti i građanske hrabrosti.

Za mlađe čitataoce, Saša Stanišić donosi „Hej, hej, hej, taksi!“, razigranu priču o čarobnom taksiju koji putuje kroz vrijeme, slaveći emociju, kreativnost i odnos oca i sina. U romanu „Radio Sarajevo“, Tijan Sila ispisuje snažan portret odrastanja u ratnom Sarajevu – priču o preživljavanju, gubitku i generaciji formiranoj među ruševinama. Ismet Prcić u romanu „Daleko nam lijepa kuća“ kroz fragmentiranu, duhovitu i bolno iskrenu naraciju istražuje traumu egzila, raspad braka i borbu s vlastitim demonima, otvarajući prostor za iskupljenje.

Intimni zapisi „Umjesto dnevnika“ autorice Đurđice Čilić donose meditativne, književne refleksije o putovanjima, čitanju, svakodnevici i radosti postojanja. Dnevnik „Crnogorsko ljeto“ autora Nikole Nikolića donosi sirovu, ironičnu i atmosferičnu priču o obali, mamurluku, identitetu i savremenom mediteranskom beznađu. „Stravaruše“ autorice Naide Mujkić donosi mračne, gotovo nadrealne prizore poslijeratnog svijeta u kojem se brišu granice između stvarnog i nestvarnog. Zbirka K“ao da zidu govorim“ pjesnika Goran Sarić poetski je povratak zavičaju, dijalog sa šutnjom, ratom i savješću, knjiga koja govori “sve što moramo čuti”.