Život / Nauka i tehnologija

Fonetski tom "Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika”, u kojem je obrađena građa o 230 mjesnih govora u BiH, predstavljen je u četvrtak u mostarskom Centru za kulturu.

Autori ovog kapitalnog djela su Senahid Halilović, Mehmed Kardaš, Amela Ljevo-Ovčina i Emira Mešanović-Meša, dok su izdavači ove reprezentativne i temeljne lingvističke publikacije Slavističi komitet iz Sarajeva, Institut za jezik (UNSA) i Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti.

- Dugo smo radili na ovom djelu, a ono ima i svoju pretpovijest. Prije nego što smo u ruke uzeli obavezu da dođemo do ovog fonetskog toma, imali smo sreću da je u razdoblju od 1975. do 1986. godine tridesetak lingvista u 230 mjesta diljem BiH radilo na istraživanju – rekao je akademik i lingvist te jedan od autora ovog djela Senahid Halilović.

Halilović je naglasio kako je ovo ujedno i najveće i „najskuplje” djelo u povijesti lingvistike u BiH te da su na njemu radili oko pet godina kako bi došli do ovog fonetskog toma.

- U njemu je predstavljeno nekih desetak posto od sveukupne građe kojom raspolažemo. Pred nama je i izrada morfološkog toma i nadam se da ćemo za koju godinu imati drugi tom u nizu. Ovo su prekretnice u razvoju lingvistike, posebno dijalektologije, a BiH je ovim djelom dobila kapitalnu publikaciju koja je usporediva s modernim i sličnim izdanjima ove vrste u svijetu – smatra akademik.

Halilović je rekao kako je ovaj posao zahtijevao visokokvalificirane suradnike koji mogu odgovoriti zadatku.

Na prijeratnom prikupljanju građe od 1975. do 1986. godine sudjelovalo je 37 ispitivača u 230 izabranih mjesta.

- Tih 230 mjesta je pažljivo birano. Sto mjesta je nastanjeno Bošnjacima, 80 Srbima i 50 Hrvatima. Ona su izabrana za istraživanje kako bi imali približnu sliku kako stoje stvari u govorima širom BiH u svim dijalektima i poddijalektima – kazao je Halilović, nadodavši kako u BiH imamo četiri dijalekta koja su obilježena na kartama u ovom atlasu.

Istaknuo je kako je djelo dostupno i u elektronskoj varijanti na stranicama Slavističkog komiteta.

Pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije Jasmin Branković iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti rekao je kako mu je drago što je ministarstvo suizdavač i partner u realizaciji ovog djela.

- Riječ je o izuzetno važnom projektu, kako za ovu zemlju tako i za lingvističku znanost. Ako ćemo računati istraživanje koje mu je prethodilo, proces je trajao nekoliko desetljeća, a obrada rezultata nekoliko godina. Na različite načine ovo je kapitalan projekt kojega nemaju pojedine države u okruženju - rekao je Branković.

Osvrnuo se i na razlike nastale nakon istraživanja uzrokovane ratom u BiH.

- Rat je donio određene promjene na terenu, ali u globalu odgovara onome što imamo i u današnje vrijeme – zaključio je pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije.

O Atlasu su, osim autora, govorili Dijana Hadžizukić i Enisa Barjaktarević.